« Svijet
objavljeno prije 10 godina i 3 mjeseca
VELIKI NAPREDAK

Od danas na snazi konvencija o zabrani uporabe kazetnog streljiva

Glavna slabost međunarodne konvencije o zabrani proizvodnje, korištenja i stvaranje zaliha kazetnog streljiva je što je nisu potpisale SAD, Rusija i Kina i još neke velike zemlje

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Wikipedia/Getty Images)
Više o

Ban Ki-moon

,

oružje

,

Hrvatska

,

civili

,

smooth jazz

,

Acoustic Alchemy

Dužnosnici Ujedinjenih naroda izrazili su oduševljenje nedjeljnim stupanjem na snagu međunarodne konvencije o zabrani proizvodnje, korištenja i stvaranje zaliha kazetnog streljiva, nazvavši ga "velikim napretkom za globalno razoružanje i humanitarne programe", objavio je u petak UN-ov press centar.

Milijarde komada tog oružja, koje se smatra posebno opasnim unatoč nepreciznosti, postoji diljem svijeta a mnogi su korišteni u nedavnim sukobima, pri čemu su usmrtili ili osakatili bezbroj civila. Trideset ratifikacija bile je potrebno da bi konvencija koja zabranjuje kazetno streljivo ili neeksplodirana ubojna sredstava (UXO), postala dijelom međunarodnog prava. Taj korak je postignut u veljači kada su Burkina Faso i Moldavija podnijele svoje isprave o ratifikaciji Konvencije o kazetnom streljivu u sjedištu UN-a u New Yorku.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u priopćenju svoga glasnogovornika u petak, kako će konvencija "pomoći će da suprotstavimo raširenoj nesigurnosti i patnjama uzrokovanim tim groznim oružjem, posebno među civilima i djecom". On je izrazio zadovoljstvo, što Konvencija stupa na snagu 1. kolovoza, nešto više od dvije godine nakon što ju je potpisalo 107 država u Dublinu, u Irskoj.

Glavna slabost Konvencije je što je nisu potpisale SAD, Rusija i Kina, te mnoge druge velike zemlje poput Indije, Brazila, Argentine i Južne Koreje.

"To naglašava ne samo kolektivno svjetsko gađenje prema tom odvratnom oružju, već i moć suradnje između vlada, civilnog društva i UN-a za promjenu stavova i politike prema prijetnjama s kojima se suočava cijelo čovječanstvo", naglasio je glavni tajnik. "To je velik korak naprijed, imamo ugovor koji je jezgra razoružanja i humanitarnog rada", izjavio je Daniel Prins, voditelj ogranka za konvencionalno oružje u UN-ovu Uredu za poslove razoružanja (ODA).

On je naglasio da Konvencija nije samo simbolična, već da sadrži brojne praktične mjere, kao što zahtijev državama da pruže pomoć žrtvama, sudjeluju u operacijama razminiranja i uništavanja zaliha, te vode kampanje podizanja svijesti, kako djeca ne bi slučajno izazvala eksplozije. Do danas je 37 zemalja ratificiralo Konvenciju, koja ima 107 potpisa. Hrvatska je među zemljama čija je ratifikacija omogućila stupanje Konvencije na snagu.

Sve zemlje regije jugoistočne Europe su potpisnice Konvencije, a osim Hrvatske ratificirale su je Slovenija, Crna Gora i Makedonija. Jedini izuzetak je Srbija, koja nije među potpisnicima Konvencije, prema podacima s UN-ove web stranice. Glavna slabost Konvencije je što je nisu potpisale SAD, Rusija i Kina, te mnoge druge velike zemlje poput Indije, Brazila, Argentine i Južne Koreje.

Prvi puta korišteno u Drugom svjetskom ratu, kazetno streljivo sadrži desetke malih eksplozivnih punjenja - bombica, (tzv. zvončića), a projektirano je za raspršivanje na površini veličine nekoliko nogometnih igrališta. Segmenti streljiva često ne detoniraju na udar, pa se faktički stvara veliko minsko polje. Stopa neuspjeha kod detoniranja čini to oružje osobito opasnim za civile, koji bivaju osakaćeni ili ubijeni i godinama nakon završetka sukoba. Oko 98 posto žrtava kazetnog steljiva su civili a njime je ubijeno više od 10.000 civila, od čega 40 posto djece, navodi UN.

Hrvatska je među zemljama čija je ratifikacija omogućila stupanje Konvencije na snagu.

Prvi sastanak država stranaka Konvencije održati će se ovog studenog u Laosu, zemlji koja je pretrpjela strašan utjecaj kazetnog streljiva. Operacije čišćenja još su u tijeku u toj zemlji jugoistočne Azije, više od 30 godina nakon sukoba iza kojeg je ostalo 75 milijuna neeksplodiranih kazetnih bombica u cijeloj zemlji. Kazetno streljivo korišteno je u sukobima diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina, uključujući i na Bliskom istoku, u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, na Kavkazu, na Rogu Afrike i u središnjoj Africi. UN-ova služba za razminiranje (UNMAS), koordinirala je uklanjanje kazetnog streljiva u mnogim zemljama, uključujući Kambodžu, Čad, Laos, Libanon, Tadžikistan i Zambiju. (hina/metro-portal)

31.07.2010. 00:28:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh