Obnova maslina nakon požara
Pitanje kako obnoviti izgorjele masline, jedno je od najčešćih s kojima se maslinari suočavaju posljednjih godina
Svi znamo da je maslina gotovo besmrtna biljka, ali tu njezinu prednost nad većinom ostalih voćnih vrsta ne smijemo shvatiti doslovno. Maslina se kao kultura u svijetu uzgaja više od 6000 godina te se održala zahvaljujući svojoj velikoj regenerativnoj sposobnosti.
egenerativna sposobnost masline temelji se na mogućnosti stvaranja velikog broja guka ili hiperplazija, tj. specifičnih izraslina na korijenu i deblu masline koje imaju sposobnost aktiviranja spavajućih pupova. Ova spoznaja nam daje mogućnost obnavljanja maslina u cilju povećanja produktivnosti i ekonomičnosti proizvodnje, lakše i brže berbe, olakšane rezidbe i zaštite od bolesti i štetnika.
Pomlađivanje tj. obnova stabala masline je redovni pomotehnički zahvat u masliniku gdje pojedina stabla zbog starosti (40 i više godina) slabo rađaju ili su osnovne grane „pobjegle" u visinu pa je njihova rezidba ili berba opasna po život. U situaciji elementarnih nepogoda uzrokovanih smrzavanjem, tučom, vjetrom ili požarom, a svjedoci smo da su te pojave sve učestalije, govorimo o obnovi većeg dijela ili čitavog maslinika. Samo oni maslinari koji su doživjeli takve štete znaju o čemu pišem.
Dva su temeljna načina pomlađivanja maslina, a to je pomlađivanje krošnje te obnova cijelog stabla.
Način na koji će se stablo obnoviti ovisi o stupnju oštećenja, a što je oštećenje veće obnova mora biti drastičnija. Radi neravnoteže između korijenova sustava i nadzemnog dijela obnovljena stabla imaju intenzivan rast te na taj način vrlo brzo dolaze u produktivnu dob. Obnova cijelog stabla obavlja se piljenjem debla na razini zemlje, čime omogućujemo razvitak novog stabla iz korijena stare masline. Za stabla sa oštećenim deblom to je jedini način pomlađivanja. Ovisno o stanju stabla, odnosno njegova prizemnog dijela, obnovu provodimo iz panja ili iz guka.
Obnovu iz panja obično provodimo za stabla koja su potpuno stradala od mraza ili požara ili su toliko stara da se običnom rezidbom ili gnojidbom ne mogu potaknuti na veći rod. Za ovaj način obnove vrlo je važno da stablo ima dobro razvijen, zdrav i neoštećen panj.
Neposredno pred kretanje vegetacije, dok maslina još miruje, prepilimo stablo što niže pri zemlji, odnosno što bliže gukama na rubu panja. Iz panja, guka i korijena potjerat će mnogi izdanci koje u prvoj godini nećemo dirati. Idućih godina izdanke prorijedimo, a u 3. ili 4. godini (ovisno o kvaliteti izdanaka) izaberemo 3-4 izdanka koja će formirati novo stablo. Važno je da izaberemo izdanke koji tjeraju iz oboda panja ili iz guka koje su neposredno vezane s jednim od glavnih korijena.
Ovi izboji tvore novo stablo koje u istoj godini ulazi u produktivnu dob, a punu rodnost ova stabla postižu u osmoj ili devetoj godini nakon sadnje.
Obnova iz guka je prikladan način za starija stabla koja imaju panj plitko u zemlji, odnosno stabla čiji je panj šupalj i bolestan. Stablo se prepili na razini zemlje, a potom se od panja odvoji najjače korijenje s pripadajućim gukama. Panj se zatim izvadi iz zemlje, a s izdancima koji će potjerati iz guka postupa se kao pri obnovi iz panja.
Pomlađivanje krošnje provodi se samo kada su osnovne grane, odnosno deblo, zdravi i neoštećeni u visini do jednog metra. Obnova se provodi tako da se primarna grana skrati do mjesta izbijanja sekundarne grane koja će je zamijeniti. Na sekundarnoj grani trebalo bi izolirati vrh. Ukoliko na osnovnoj grani nema primarne grane koja može poslužiti kao zamjenska ili je ona previsoka, tada osnovnu granu skraćujemo na 40-50 cm dužine ili se prereže iznad mjesta račvanja.
U prvoj godini nakon obnove ispod reza pojavit će se veliki broj izboja koje je potrebno prorijediti tako da se uvijek ostave tri do četiri izboja iz svake osnovne grane. U drugoj godini nakon obnove potrebno je izvršiti daljnje prorjeđivanje izboja te izvršiti izolaciju vrha na sekundarnoj grani kako bismo u trećoj godini mogli formirati tercijarne grane koje će nositi plod. Obnova stabla u ovakvom slučaju traje tri godine, a puna rodnost se postiže ovisno o nizu drugih čimbenika od šeste do osme godine.
(članak u cijelosti pročitajte u novome broju časopisa Maslinar)
Novi komentar