« Knjiga
objavljeno prije 8 godina i 3 mjeseca
STRANCI O NAMA

Norveški akademik napisao knjigu "Dalmacija očima stranaca"

Dalmacija je sve do 20. stoljeća bila nepoznata zemlja, manje poznata od Afrike, rekao je Svein Monnesland

Dubrovnik
Dubrovnik (Wikipedia)
Više o

Svein Monnesland

,

Dalmacija očima stranaca

,

dalmacija

,

knjiga

Norveški akademik Svein Monnesland objavio je knjigu popraćenu i dosad nepoznatim slikama "Dalmacija očima stranaca" zasnovanu na dugogodišnjem radu u knjižnicama i arhivima, u kojoj je okupio i obradio raznovrsnu i bogatu građu više od stotinu autora, putopisaca i veduista, arheologa i etnografa, pustolova i hodočasnika, moreplovaca i graditelja, prirodoslovaca i novinskih izvjestitelja.

"Kao slavista uvijek me privlačila prošlost Dubrovnika, ne samo velika imena iz književnosti, kao Držić i Gundulić, već i društvene prilike u vrijeme kad su stvarali", izjavio je Hini profesor slavistike na Sveučilištu u Oslu Svein Monnesland, u povodu izlaska iz tiska tog jedinstvenoga sintetičkog djela koji zahvaća gotovo 800 godina prošlosti Dalmacije (između 1154. i 1925.).

Monnesland kaže kako je rano čitao i Hektorovića i Marulića te se bavio širom dalmatinskom kulturom u prošlosti. "Privlačila me je ta vrlo plodna i bogata simbioza slavenske i mediteranske kulture. Otkad sam se nastanio, barem djelomično, na Hvaru, povijest i kulturne prilike na otocima posebno me zanimaju. I Norveška je zemlja s dugom obalom i mnogim otocima, te ima možda nešto zajedničko u načinu života, prije svega, naravno, kod pomoraca i ribara", rekao je upitan što je jednog Norvežanina potaklo da izučava prošlost Dalmacije.

Dalmacija je poluorijentalna, živopisna s bogatom kulturom

Upitan koji su strani izvori najrelevantniji za sliku o Dalmaciji, Monnesland kaže kako ih se može grubo podijeliti na dva - putopisci koji su samo površno upoznali Dalmaciju te oni koji su tamo duže boravili i temeljitije upoznali prilike. Ovi posljednji daju često vrlo zanimlje i vrijedne podatke. Zanimljivi su i oni prvi, jer nam daju predodžbu o tome kako su zapadni Europljani gledali na ovaj dio kontinenta. Mnogi su našli da tamo počinje Istok, da je Dalmacija poluorijentalna i slično. Pogotovo stanovnici zaleđa shvaćeni su kao poludivlji. Predrasude su znak vremena kad su ti stranci živjeli. Mnogi su se žalili da žene žive potlačeno. Ali uglavnom su se svi složili da je Dalmacija iznimno živopisna s bogatom kulturom. Ali da je bila, sve do 20. stoljeća, nepoznata zemlja, manje poznata od Afrike, rekao je.

Svein Monnesland autor je u Velikom norveškom leksikonu (http://www.snl.no/kroatistik) natuknice o hrvatskome jeziku za koji navodi da je službeni jezik Republike Hrvatske, da se hrvatski vokabularom razlikuje od srpskog te da je puristički utoliko što, za razliku od srpskog, znatno češće koristi domaće riječi umjesto stranih.

Jedinstvenost hrvatskog i srpskog jezika

Upitan koji su razlozi da neki lingvisti danas opet naglašavaju jedinstvenost hrvatskog i srpskog jezika, akademik Monnesland je izjavio kako u tom pogledu ne dijeli mišljenje Snježane Kordić da su hrvatski i srpski jedinstven jezik. "Hrvatski, srpski, bosanski/bošnjački i crnogorski danas su posebni standardni jezici. Bila bi velika greška ako se to ne uvažava na međunarodnom planu. Europska unija treba raditi kao što radi npr. OSCE u Bosni i Hercegovini, predstavljati paralelne tekstove na svim standardnim jezicima", rekao je, upitan za možebitne zajedničke prevoditeljske urede u Bruxellesu.

Knjigu "Dalmacija očima stranaca" Sveina Monneslanda objavili su dvojezično (hrvatski i engleski) hrvatski i norveški nakladnici, Fidipid i Sypress Forlag.

Svein Monnesland (1943.) studirao je slavistiku u Oslu, Novom Sadu i Zagrebu i drugim slavističkim centrima. Profesor je slavistike na Odjelu za europske jezike, književnost i područne studije Sveučilišta u Oslu. Član je Norveške akademije znanosti i umjetnosti te Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je više knjiga i članaka o južnoslavenskim jezicima, kulturnoj povijesti i književnosti.

28.03.2011. 15:00:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    ivo
    18.06.2011. 02:55
    drago mi je procitat tako nesto ljepo o mojoj dalmaciji
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh