Nestaju najvažniji koraljni grebeni

Područje oko Indonezije i još pet država jugoistočne Azije, tzv. 'koraljnom trokutu', stanište je 75 posto svjetskih koraljnih vrsta što ju po bioraznolikosti čini pandanom Amazoni. Međunarodna grupa za zaštitu prirode WWF upozorava kako je 40 posto koraljnih grebena na tom prostoru već izgubljeno.

Nestankom najvećih koraljnih grebena nestale bi i brojne riblje vrste koje su osnova prehrane za mnogobrojno stanovništvo u regiji.

Crna predviđanja WWF-a govore kako bi oko 100 milijuna ljudi u jugoistočnoj Aziji do kraja stoljeća mogli biti prisiljeni na selidbu zbog nedostatka hrane, piše BBC.

No, takav najgori mogući scenarij prema nekim znanstvenicima predstavlja bolju budućnost od one u koju trenutno 'hrlimo'.

Neki od njih koji se bave spomenutim problemom napominju kako do nedavno uopće nismo bili svjesni koliko su područja koraljnih grebena osjetljiva. Ističu kako je podatak od 40 posto izgubljenih površina grebena i šuma mangrova u 'koraljnom trokutu' čak i podcijenjena procjena.

Ljudi su 'uspješno' promijenili neke od osnovnih procesa na planetu. Morske struje i temperatura mora vrlo su osjetljivi sistemi, a posljedice koje vidimo kod trenutne situacije uz primjerice temperaturnu promjenu od samo 0.7 stupnjeva jako nas zabrinjava, izjavili su znastvenici koji ne žele niti pomišljati što bi se moglo dogoditi kada bi temperatura porasla za 2, 4 ili više stupnjeva.

Globalne posljedice lokalne katastrofe

Izbjegavanje 'najgoreg scenarija' uključuje drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova i kvalitetniju kontrolu ugroženih područja.

Koraljni trokut pokriva samo 1 posto površine planeta, ali u njemu živi trećina svih svjetskih koralja i čak tri četvrtine vrsta čije su stanište isključivo koraljni grebeni.

Ako 'trokut' nestane s njim će otići i cijeli eko sustav, a to bi, napominju znanstvenici, imalo drastične posljedice jer bi poremetilo prirodnu ravnotežu koja se, koliko-toliko uspješno nosi s klimatskim promjenama.

Zagađenje i nekontrolirane aktivnosti u područjima koraljnih grebena uništavaju produktivnost oceana koja je trenutno u padu. Oceani su sustav koji apsorbira oko 40 posto ispuštenog CO2, a ako se ta ravnoteža poremeti, što je moguće, planet će se suočiti s vrlo ozbiljnim posljedicama, upozoreno je iz znanstvenih krugova.

Indonezija, koja je direktno pogođena ovim problemima, ovaj tjedan
ugošćuje Svjetsku konferenciju o oceanima, trudi se 'pogurati' problem ugroženosti koraljnih grebena pri vrh popisa tema o kojima će krajem godine biti održana velika UN-ova konferencija.