Klimatske promjene najveća opasnost za zdravlje

Malarija, Dengue groznica, kolera, srčani udar, dehidracija, glad. Ratovi, poplave, suše. Klima se mijenja i postaje najveća globalna opasnost za zdravlje u ovom stoljeću. Pogodit će milijarde, a može ubiti miljune ljudi, naglašava se u izvještaju objavljenom u četvrtak.

Izvještaj je rezultat zajedničkog istraživanja poznatog medicinskog časopisa Lanceti i Sveučilišta u Londonu za organizaciju Global Health. Ključna poruka izvještaja je zastrašujuća:

• Toplija će klima omogućiti bolestima koje prenose kukci i ostale životinje, kao što su Dengue groznica i malarija, širenje u područja gdje do sada nisu bile poznate.
• Toplotni udari mogu ubiti tisuće ljudi, čak i u zemljama poput Francuske, Njemačke, Švedske i Rusije. Toplinski udari 2003. godine ubili su otprilike 70 tisuća ljudi u Europi, pretežno putem srčanih i respiratornih bolesti.
• Suša će uzrokovati propast usjeva i staviti polovicu stanovnika Zemlje pred izazov gladi tijekom slijedećih nekoliko desetljeća.
• Ekstremne vremenske okolnosti poput poplava mogu ubijati tisuće ljudi izravno i još više indirektno, zbog bolesti koje se uvijek pojavljuju nakon poplava i izloženosti ljudi koji su izgubili domove.

Lista se nastavlja dalje i, naglašavaju znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju, baš će najsiromašniji dijelovi populacije planete platiti cijenu klimatskih promjena. Nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti, već vrlo ozbiljan problem, samo će porasti u slučaju da mali dio stanovnika Zemlje nastavi koristiti najveći dio resursa i ne napravi drastične promjene u svom životnom stilu.

Autori istraživanja zaključuju da vlade zemalja svijeta i pojedinci trebaju početi djelovati odmah kako bi zaustavili globalno zagrijavanje i svjesnije promatrati učinak koji taj proces ima na zdravlje ljudi i uvjete stanovanja, kako bi se razradile strategije pomoći i politika napretka zemalja u razvoju.

Znanstvenici se još prepiru oko troškova smanjenja emisija ugljičnog dioksida na razine koje se smatraju sigurnima. Novi podaci ukazuju da će troškovi biti puno veći od očekivanih, no to više nije glavno pitanje:

„Čak i ako odnos troškova i koristi od rješavanja problema globalnog zagrijavanja nije više toliko povoljan kako se mislilo, etička pitanja prevencije patnje i smrti desetina milijuna ljudi u odnosu prema uloženom novcu imaju jasan odgovor."

• Bez obzira na napredak u zdravstvenoj njezi, svake godine umre 10 milijuna djece, preko 200 milijuna djece u dobi do pet godina ne ispunjava svoj potencijal razvoja, 800 milijuna ljudi svakodnevno liježe u krevet gladno i milijardu i pol ljudi nema pristupa čistoj vodi za piće. Promjene klime značajno će povećati ove brojke.
• Ugljični otisak najsiromašnijih milijardu ljudi iznosi otprilike 3% ukupnog ugljičnog otiska, no što je najgore, upravo će ti ljudi biti najviše pogođeni promjenama klime
• Gubitak zdravih godina života kao rezultat globalne promjene okoliša (uključujući klimatske promjene) bit će prema predviđanjima 500 puta veći u Africi nego u Europi
• Trećina svjetske populacije živi do sto kilometara od obale, a trinaest od dvadeset najvećih svjetskih gradova locirano je na samoj obali. Ako se razina mora podigne 13 metara do sredine slijedećeg stoljeća, kako predviđaju neki znanstvenici, više od milijarde ljudi morat će se preseliti zbog klimatskih promjena. Ako točke preokreta uzrokuju naglije klimatske promjene, navedene će se posljedice dogoditi i ranije.

Izvor: UCL/The Lancet