Neobični eksperimenti: Kamo ide znanost 21. stoljeća?

Kvark-gluon plazma

Zanimljivo otkriće dolazi od akceleratora ionskih čestica RHIC-a, smještenog u nacionalnom laboratoriju u Brookhavenu. U veljači 2010., znanstvenici su objavili kako su stvorili "kvark-gluon plazmu", gdje se protoni i neutroni razbijaju na svoje osnovne gradive blokove - kvarkove i gluone. Potrebna je iznimno snažna kolizija atoma zlata u akceleratoru, kako bi se postigla nužna temperatura za ovaj proces, a ona iznosi nevjerojatnih 4 trilijuna Celzijusa. Ovi uvjeti su 250,000 puta topliji nego središte sunca, te slični temperaturi koja se dogodila nakon stvaranja svemira. Radi se o najvećoj temperaturi ikad postignutoj na Zemlji.

Svjetlost savija materiju

I dok je jednostavno uočiti kako materija savija svjetlost - treba samo pogledati kroz prizmu - nije lako vidjeti kako svjetlost savija materiju. No znanstvenici su otkrili upravo ovo u eksperimentu koji se dogodio u ožujku 2010.

Naime, istraživači su sakupili plosnate vrpce nanočestica - sičušne komadiće materije dugačke samo milijarditi dio metra - u zatamnjenom laboratoriju. Kada su vrpce izložili svjetlosti, one su se savijale u spirale. Ovo otkriće moglo bi pomoći inženjerima u stvaranju novih vrsta optike i elektronike.

Levitirajući magnet

Nuklearna fuzija - stapanje atomskih jezgri koje se događa unutar zvijezda - dugo je tražen cilj na Zemlji. Ukoliko to znanost postigne, dobit ćemo snažan izvor energije, uz minimalne posljedice za okoliš. No znanost je došla jedan korak bliže ovom cilju u siječnju 2010., kada je objavljeno da istraživači grade levitirajući magnet koji će stvoriti neke od uvjeta potrebnih za fuziju.

Naime, podizanjem divovskog magneta u zrak, znanstvenici će biti u mogućnosti kontrolirati gibanje ekstremno toplog plina nabijenih čestica koje se nalaze u vanjskoj komori magneta. Gustoća ovog plina je bliska onome što je potrebno za nuklearnu fuziju.

Nova čestica antimaterije

Sudarajući čestice velikom brzinom unutar akceleratora, znanstvenici su stvorili nikad prije viđen tip materije: anti-hipertriton. Ova čestica je čudna na mnoge načine. Prvo, ne radi se o normalnoj materiji, već o antimateriji koja se raspada kada dođe u kontakt s regularnom masom.

Drugo, antihipertriton sadrži rijetke gradivne blokove - čudne kvarkove, koji nisu prisutni u protonima i neutronima od kojih su izgrađeni regularni atomi. Eksperiment je izveden pomoću akceleratora RHIC, a rezultati su objavljeni u ožujku 2010.

Čvorovi svjetlosti

Čini se kako svjetlo putuje ravnim putanjama, no ponekad se može zaplesti u čvorove. U siječnju 2010., istraživači su objavili kako su pomoću kompjuterskog holograma savinuli zrake lasera u oblik pereca. Korišteno je područje matematike poznato kao teorija čvorova kako bi se analizirali dobiveni oblici. Ovi čvorovi svjetlosti, poznati kao optički vrtlozi, mogli bi se koristiti za razvoj lasera budućnosti.