Naš društveni status ovisi o procesima u našem mozgu
Niže razine dopamina povezane su i s nižim položajem u društvu, a visoke razine dopamina s višim društvenim statusom
Koristi koje proizlaze iz društvenog statusa neke osobe nisu rezultat samo vanjskih nagrada, već i nekih unutarnjih procesa, zaključak je istraživanja objavljenog u časopisu Biological Psychiatry.
Naime, znanstvenici su otkrili da su niske razine dopaminskih receptora D2 i D3 povezane s nižim društvenim statusom, a visoke razine tih dopaminskih receptora s višim društvenim statusom. Spomenuti receptori nalaze se u striatumu, području mozga koje ima središnju ulogu u nagradi i motivaciji, u kojima pak dopamin igra ključnu ulogu.
Do ovih zaključaka znanstvenici su došli proučavajući društveni status i društvenu podršku kod normalnih, zdravih ispitanika. Njih su skenirali koristeći pozitronsku emisijsku tomografiju (PET), tehnologiju koja dopušta da se predoče dopamin 2 receptori u mozgu.
Rezultati ispitivanja pokazuju da ljudi koji postignu viši društveni status češće život doživljavaju kao stimulirajući i nagrađujući, i to zato što imaju više meta za spomenuti dopamin koji djeluje u sklopu striatuma.
Urednik časopisa Biological Psychiatry, dr. John Krystal zaključuje da ''ima smisla to što ljude s višim razinama D2 receptora jače motiviraju društvene situacije te zbog toga imaju veća postignuća, pa i višu razinu društvene potpore.''
Osim toga, istraživanja pokazuju da bi niske razine D2 i D3 receptora mogle biti i faktor rizika za alkoholizam kod osoba čiji članovi obitelji imaju problema s alkoholom.
Stručnjaci napominju da su ova saznanja posebno uzbudljiva jer ljudsku neurobiologiju stavljaju u društveni kontekst, a ljudi su prije svega društvena bića. Dakle, upravo u takvom društvenom kontekstu biološki učinci na ponašanje dobivaju svoje pravo značenje.
Novi komentar