« Svijet
objavljeno prije 3 godine i 6 mjeseci
PROBLEMI

Nakon sankcija SAD-a Moskva traži osvetu

Vraća li se Hladni rat? Odluka američkog Kongresa o pooštravanju sankcija protiv Rusije slovi u Moskvi kao neprijateljski čin. Stručnjaci strahuju od političke eskalacije i osvete

Komplicirana situacija
Komplicirana situacija (Twitter)
Više o

SAD

,

Rusija

,

Vladimir Putin

,

Donald Trump

,

sankcije

Ona je definitivno nestala. Ruska nada u novi početak u odnosima sa Sjedinjenim Državama čini se da je konačno pokopana ili odgurnuta u stranu. Odluka američkog Kongresa o podizanju novih sankcija protiv Rusije, u Moskvi je izazvala mješavinu otrežnjenja, nevjerice i potrebe za osvetom.

Brojni ruski političari i stručnjaci čak govore o povratku Hladnog rata. "Washington je Moskvi službeno proglasio Hladni rat", kaže publicist Konstantin Eggert za DW. Simbolično značenje zakona u kojem je Rusija u istom rangu s Iranom i Sjevernom Korejom, je "gotovo još veće" od stvarnih posljedica.

"Zapečaćen je status Rusije kao neprijatelja", kaže Eggert. Rusija je, kako on kaže, za američki establišment postala dio metaforičke "osovine zla" koju je nekoć ustanovio predsjednik George Bush Jr.. Eggert smatra da je moguća eskalacija u Siriji ili na istoku Ukrajine kao ruska reakcija.

Odgovor na hakerske napade

Riječ je o najoštrijim sankcijama Sjedinjenih Država protiv Rusije od početka rusko-ukrajinskog konflikta 2014. godine. Predstavnički dom SAD-a ih je obrazložio pokušajem Moskve da se hakerskim napadima umiješa u predizbornu kampanju za američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Moskva to miješanje još uvijek osporava. Nova ograničenja pogađaju između ostalog energetski sektor, ključnu branšu ruske privrede. Prije nego prijedlog zakona bude predan predsjedniku na potpis o njemu mora glasati Senat.

Još početkom srpnja, nakon prvog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama samita G-20 u Hamburgu, Vladimir Putin je izrazio tihu nadu u "ponovno uspostavljanje suradnje". "U najmanju ruku djelomice", rekao je šef Kremlja.

Je li nada sada umrla, glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, je ostavio otvorenim obraćajući se u srijedu. Odluka Kongresa o novim sankcijama je u svakom slučaju prilično tužna, rekao je on. Kremlj želi sačekati sa reakcijama sve dok je riječ o prijedlogu zakona, dodao je on.

Nove sankcije SAD čine normalizaciju u dogledno vrijeme prilično nemogućom, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u srijedu. "Mi više nećemo bacati bisere pred svinje ", rekao je Rjabakov i pri tome je htio upozoriti da će Moskva na sankcije Washingtona odgovoriti protumjerama. Ovaj citat iz Biblije je jedna od najoštrijih izjava Moskve prema Washingtonu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Nakon Trumpove izborne pobjede Rusija je u diplomatskom smislu bila suzdržana i izbjegavala je kritike na račun SAD-a. Osim toga Moskva je odustala od protumjera kada je odlazeći predsjednik Barack Obama 2016. godine kao reakciju na hakerske napade protjerao iz zemlje više od 30 ruskih diplomata i ruskim građanima onemogućio pristup ruskom diplomatskom predstavništvu u New Yorku i saveznoj zemlji Maryland.

Mihail Taratuta, ugledni ruski stručnjak za SAD i bivši televizijski dopisnik u Washingtonu, smatra da je Vladimir Putin sada pred dilemom. Slaba reakcija Kremlja bi bila interpretirana kao slabost, napisao je Taratuta na blogu za radio "Eho Moskvi". "Žestoka reakcija bi značila kraj najvećeg sna Kremlja, naime da se postigne suglasnost s Trumpom i da se odnos s Amerikom nekada poboljša. Žestoka reakcija je najvjerojatnija", smatra Taratuta.

"Bolno za Ameriku"

Ukoliko stupe na snagu nove sankcije, što Moskva smatra da je gotova stvar, brojni u Rusiji očekuju kao naredni korak protjerivanje američkih diplomata. I inače bi ruska reakcija trebala biti "asimetrična" i prije svega "bolna za Amerikance", zalaže se Konstantin Kosačov, predsjednik Odbora za vanjsku politiku u ruskom Vijeću federacije.

Kako bi se to moglo odvijati pokazala je Rusija 2012. godine. Kada su bile podignute sankcije vezane uz  smrt jednog ruskog odvjetnika koji je otkrio korupciju (Slučaj Magnitski), Moskva je reagirala zabranom Amerikancima da usvajaju rusku djecu.

Govori se i o predstojećoj "spirali sankcija". Kod nekih stručnjaka je prisutno zaprepaštenje. "U danim okolnostima uopće nije jasno što Rusija treba uraditi", kaže Fjodor Lukjanov, šef think thank instituta "Vijeće za vanjsku i obrambenu politiku", koji je blizak ruskoj vladi, u razgovoru za agenciju "Interfax".

Prikriveni gospodarski interesi

Na državnoj ruskoj televiziji američke sankcije su predstavljene kao europski problem. Dio mjera je usmjeren protiv inozemnih poduzeća koji surađuju s Rusijom u energetskom sektoru. Tu se eksplicitno spominje projekt plinovoda "Nord Stream 2", koji treba isporučiti više plina iz Rusije preko Baltičkog mora direktno u Njemačku. Njemačka i Austrija su moguće posljedice američkih sankcija već kritizirale. I Bruxelles je pokazao zabrinutost.

Ruski ministar gospodarstva Maksim Oreškin kaže da su sankcije udarac "protiv energetske sigurnosti Europe". Ruski stručnjaci američke sankcije stavljaju na stup srama obilježavajući ih kao gospodarske mjere da bi se Rusiji na europskom energetskom tržištu napravila konkurencija. U tom kontekstu političar Kosačov pledira za dogovor između Moskve i Bruxellesa. "Moguć je moćni savez", tako glasi njegova nada.

Piše: Goncharenko Roman/DW
28.07.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh