Najveća medicinska otkrića 2010.

Od kože se može dobiti krv, a stanice kože su kod miševa po prvi puta pretvorene u moždane stanice. Na tisuće znanstvenika diljem svijeta provodi istraživanja koja bi danas-sutra mogla postati ključna za velike napretke u medicini, piše njemački Bild. Istraživanja 2010. su nam donijela sljedeća medicinska otkrića:

Arterija protiv krvnih ugrušaka
U Velikoj Britaniji je predstavljena umjetna arterija koja onemogućuje začepljenje i koja po izgledu podsjeća na špagete. Dosada se pri ugrađivanju bypassa koristila vena iz nekog drugog dijela tijela ili umjetna koja je dopuštala stvaranje krvnih ugrušaka. Istraživač prof. Hamilton: "Nova arterija je čvrsta, fleksibilna i otporna na zgrušavanje."

Podnošljivija kemoterapija
Pacijenti koji boluju od raka polažu nadu u T-DM1, lijek koji kemoterapiju čini podnošljivijom i učinkovitijom. Tvar koja je već uspješno testirana na pacijenticama koje boluju od raka dojke razvila je farmaceutska kompanija Roche.

Koža postaje krv
Mick Bhatia s McMaster Sveučilišta u Hamiltonu (Ontario) je uspjela od kože napraviti krv. Od 12 kvadratnih centimetra kože (veličina kutije šibica) može se dobiti dovoljno krivi za transfuziju, što bi moglo spasiti milijune pacijenta od (pre)dugog čekanja na odgovarajuću krv, piše časopis Nature.

Liječenje visokog tlaka
Znanstvenici iz SAD-a i Sveučilišta Maribor i Giessen su otkrili kako transplantacijom genetski modificirane kože izliječiti visoki krvni tlak i druge bolesti. Od ljudskih dijelova kože su dobili stanice kože kojima su dodali različite gene. Atrijski natriuretski peptid (ANP) je kod miševa učinkovito smanjio krvni tlak, a očekuje se da će 2011. sličan pokus biti uspješno proveden i na čovjeku.

Korzet za invalide
Inženjeri iz Novog Zelanda su osmislili uređaj koji poput korzeta obavija noge što invalidima omogućuje da uspravno stoje i hodaju. Električne noge "Rex" koštaju 116.000 eura i trenutno su dostupne samo na Novom Zelandu. Očekuje se da će se 2011. pojaviti u Australiji, SAD-u i Europi.

Stvaranje moždanih stanica
Američki znanstvenici su po prvi puta kod miševa stanice kože pretvorili su moždane stanice. Očekuje se da bi se tim postupkom uskoro mogao postići napredak u liječenju Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Stopa uspješnosti pretvaranja trenutno iznosi 20-tak posto, tvrdi prof. Marius Werning sa Stanforda.

Geni za dug i zdrav život
U sklopu istraživanja u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika starijih od 100 godina, otkriveno je da su tri gena zaslužna za dugovječnost, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Albert Einstein u New Yorku. Dva gena sudjeluju u stvaranju "dobrog kolesterola" koji štiti od arterijske kalcifikacije. Treći gen preventivno djeluje na nastanak dijabetesa. Voditelj istraživanja, prof. Barzilai, vjeruje da sa svojim timom može razviti lijek koji imitira funkcije navedenih gena i tako ljudima omogućuje duži i zdraviji život.

Lijek protiv straha
Američki znanstvenici Jamie Peters i Gregory Quirk tvrde da su pronašli učinkovito sredstvo protiv straha, piše magazin Science. Neurotrofički čimbenik mozga (BDNF) može "obrisati" neugodna sjećanja i zamijeniti ih pozitivnima. Proces brisanja nakupljenog straha iz prošlosti se pritom može pokrenuti i lijekovima. Predstoje testiranja na ljudima.

Prevencija multiple skleroze
Američko-njemačka ekipa znanstvenika iz Dresdena i Harvarda je razvila cjepivo za prevenciju multiple skleroze. Ciljna skupina su djeca kod koje je pojavljivanje te bolesti izvjesno. Znanstvenici su otkrili da manja količina antigena vezanih uz antitijela može deaktivirati uništenje imunoloških stanica. Cjepivo bi se na tržištu moglo pojaviti za 10-15 godina.