« Ekosfera
objavljeno prije 10 godina
PRIJETI IZUMIRANJE

Najbolji čovjekov prijatelj? Nije pas nego pčela

Posljednjih nekoliko godina izvještaji su upozoravali o nepoznatom razlogu nestanka pčela

Koristi koje čovječanstvo ima od pčela su višestruke
Koristi koje čovječanstvo ima od pčela su višestruke (Shutterstock)
Više o

zdravlje

,

pčele

,

poljoprivreda

,

med

,

pčela

Zahvaljujući misterioznom fenomenu poznatom kao "poremećaj raspada kolonija" (CCD), broj košnica opada, s devastirajućim implikacijama za ostale vrste, kao i za agrokulturalni sustav. No pčela nije samo esencijalni dio sustava oprašivanja, ona je čudo prirode, jedno od najsofisticiranijih bića na planeti.

Pčele postoje oko 110 milijuna godina, no tek posljednjih nekoliko tisuća čovječanstvo je počelo koristiti njeihov potencijal. Drevne Maye su bile među prvima, uzgajajući srednjeameričku pčelu za poljoprivredu. Njihovi šamani poštivali su pčele, smatrajući kako svaka ima dušu. Recentne studije potvrdile su ovaj respekt prema njihovoj inteligenciji. Nobelov laureat Karl von Frisch (1886-1982), posvetio je svoj život istraživanju načina na koji pčele komuniciraju, te je otkrio da vertikalnim letom, u mraku, mogu signalizirati točnu lokaciju nektara, peluda, vode i ostale bitne informacije. Također je otkrio da pčele mogu brojati do 5, te ih je trenirao da odlaze na hranjenje u određena doba dana. Pčele imaju memoriju za vrijeme i prostor, koristeći drveće i stijene za orijentaciju. Ovaj sustav, kao i mogućnost brojenja, koriste kada grade novu košnicu.

Pčele se također oslanjaju na svoje osjetilo mirisa, kako bi obavljale dnevne zadatke. Pčela radilica ima dvije antene s 3000 senzora. Njezina mogućnost da razlikuje više od 130 mirisa u divljni, od vitalne je važnosti za pronalazak nektara, peluda, vode, smole i feromona. Danas poznamo oko 20,000 vrsta pčela koje oprašuju i time pridonose zdravlju i blagostanju većine od 235,000 vrsta cvjetnica na planetu. Važnost pčele proteže se i izvan poljoprivrede. Medicinski tretman apiterapije koristi anti-upalna svojstva melitina i adolpina iz pčelinjeg otrova, kako bi se ojačao živčani sustav, olakšali problemi multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, fibromigalije, tendonitisa i ostalih autoimunoloških bolesti.

Znanstvenici su osim toga, trenirali i pčele da prepoznaju razne mirise. Ovo je privuklo pažnju industrije sigurnosti. Uskoro bi pčele mogle dobiti posao u ratnim zonama, aerodromima, stanicama, lukama, sportskim arenama, bolnicama itd. Ekonomija u ovom slučaj doista ima smisla: pas tragač ima točnost 71 posto, a zahtjeva najmanje 3 mjeseca treninga, dok pčele posjeduju točnost 98 posto, a za trening im treba manje od 10 minuta. Uz sve to sposobne su otkrivati i eksplozive te narkotike pored prisutnosti potencijalno ometajućih sredstava, poput raznih losiona, motornih ulja ili spojeva za odbijanje insekata.

Također postoji humanitarna korist od pčela. Naime, Crveni križ procijenjuje da u 70 zemalja diljem svijeta još uvijek postoji između 80 do 120 milijuna minskih polja, u kojima svake godina strada oko 22,000 ljudi (uglavnom djece). Sustav razvijen na Sveučilištu Montana opremio je pčele minijaturnim mikročipovima. Dok lete, elektrostatični naboj njihovih tijela privlači TNT talog, eksplozivnu komponentu iz minskih polja. Jednom kad se vrate u košnicu, ovo se može detektirati i na taj način otkriti prava lokacija opasnih područja.

Ove tehnike mogu se primjeniti i na zdravlje. Pčele se već koriste za ranu detekciju raka pluća ili kože, dijabetesa i tuberkuloze, kao i nadgledanja ciklusa plodnosti i potvrde trudnoće. Pacijenti, naime, dišu u staklenu dijagnostičku cijev, a ako trenirane pčele otkriju bilo kakav znak bolesti ili hormona, pomiču se kroz cijev prema naprijed, do dijela koji vodi do daha.

S obzirom na sve ove koristi, tragično je da stotine milijardi pčela diljem svijeta umire zbog CCD-a, a mnogi znanstvenici krvinju prebacuju na grupu pesticida po imenu neoniktinoidi. Male pčele zbog toga treba zaštititi, jer koje drugo biće može otkriti teroriste, dilere, spasiti nas od opasnih bolesti i ponuditi nam zdrav i ukusan nektar, poznat kao med?

04.11.2010. 07:10:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh