Kad Zemlja noću postaje sve svjetlija

Ulična svjetiljka stoji točno ispred prozora spavaće sobe: spavanje bez zatvorenih zavjesa? Nema šanse. Ali bravu na ulaznim vratima lako je pronaći zahvaljujući svjetlu svjetiljke. Samo ovaj primjer pokazuje da je umjetna svjetlost ključna za mnoga područja našeg života, ali istovremeno uzrokuje i probleme.

A oko nas ima mnogo umjetne svjetlosti, jako puno ustvari. Prema nedavnoj studiji iz SAD-a, globalne emisije svjetlosti porasle su za ukupno 16 posto između 2014. i 2022. godine. Intenzitet umjetne svjetlosti također je povećan, u prosjeku za devet posto.

Zašto nam umjetna svjetlost može naštetiti

Neke izvore svjetlosti možemo sami isključiti: računala, mobitele, televizore ili lampe. Druge ne možemo kontrolirati - poput uličnih svjetala i farova automobila, svjetala u izlozima, na gradilištima, autobusnim stajalištima, parkiralištima, sportskim terenima i stadionima, osvijetljenim povijesnim spomenicima, svjetiljkama i lampicama u vrtovima i na balkonima, pa čak i osvijetljenim reklamnim prostorima. To je ujedno i jedan od razloga zašto je nastala inicijativa Berlin Werbefrei (Berlin bez reklama). 

Ako smo izloženi umjetnoj svjetlosti u tolikoj mjeri da ona remeti naš prirodni ciklus spavanja i buđenja, to može promijeniti našu hormonsku ravnotežu i potaknuti metaboličke bolesti poput dijabetesa. Može doći do povećanja rizika od depresije i pretilosti. Što je hladnije, tj. što je boja svjetlosti bjelja i plavlja, to više nalikuje dnevnoj svjetlosti - i to više potiskuje hormon melatonin, koji nas zapravo umara navečer. 

Kako svjetlosno zagađenje šteti našem okolišu

Nijedno drugo stanje okoliša nije ostalo toliko nepromijenjeno tijekom milijuna godina kao prirodno svjetlo sunca, mjeseca i zvijezda. Sva živa bića prilagođena su ovom ritmu. Više od polovice svih vrsta su noćne životinje. Kako noći postaju sve svjetlije, posljedice mogu djelomično biti kobne.

Ptice selice orijentiraju se koristeći prirodno svjetlo poput mjeseca. Umjetno svjetlo ih zbunjuje i odvlači s njihovih ruta, uzrokujući da lete iscrpljujućim obilaznicama. Druge ptice, izložene prevelikom umjetnom svjetlu, ponekad prerano počnu polagati jaja. Ali kada se pilići izlegu prerano u godini, često im je na raspolaganju premalo insekata za jelo.

Čak i noćni leteći kukci koriste slabu svjetlost zvijezda kako bi pronašli hranu i partnere. Ali umjetni izvori svjetlosti sjaje mnogo jače i neizbježno ih privlače. Međutim, ne mogu se razmnožavati, polagati jaja ili pronaći hranu kod uličnih svjetiljki ili lampi. Moljci, kornjaši i drugi kukci često kruže oko izvora svjetlosti dok se potpuno ne iscrpe i uginu - milijarde njih svake godine. To je kobno u vrijeme kada populacije kukaca dramatično opadaju na mnogim mjestima i iz drugih razloga.

S druge strane, noćni sisavci poput ježeva ili šišmiša izbjegavaju svjetlost i osvijetljena područja; previše svjetlosti sve više smanjuje njihovo prirodno stanište. A za neke vrste riba umjetna svjetlost je nepremostiva prepreka. Ako svjetlost s osvijetljenih mostova sja u vodu, na primjer, jegulje ne mogu plivati ​​kroz takve svjetlosne barijere - što je veliki problem tijekom njihove migracije prilikom mriještenja.

Gdje je svjetlosno onečišćenje povećano, a gdje smanjeno

Prema spomenutoj američkoj studiji, noćna rasvjeta posebno je naglo povećana u Aziji. Najznačajnije promjene dogodile su se u ekonomski jakim regijama Kine i Indije.

U SAD-u je zapadna obala posebno postala svjetlija zbog rastućeg gospodarstva i stanovništva u gradskim područjima. Istočna obala i dijelovi srednjeg zapada, s druge strane, postali su tamniji. Prema studiji, to se može pripisati padu industrije, manjem broju poduzeća i stanovnika te energetski učinkovitijoj rasvjeti. 

Pozitivne vijesti stižu iz Europe: Ovdje se intenzitet zračenja smanjio za četiri posto u usporedbi s 2014. Istraživači su također primijetili pad noćnog svjetlosnog onečišćenja u mnogim regijama. Najznačajnije smanjenje zabilježeno je u Francuskoj (minus 33 posto), a slijede Velika Britanija (minus 22 posto) i Nizozemska (minus 21 posto)

Zakonom noći ponovno postaju tamnije

Za razliku od SAD-a, zamračenje u Europi uglavnom nije uzrokovano ekonomskim padom. Pa u čemu je tajna ovog uspjeha?

Pogled na Francusku: ovdje zakoni propisuju da se svjetla na poslovnim zgradama, u izlozima trgovina, ali i na parkiralištima, javnim parkovima i vrtovima ili na kulturnim mjestima moraju ugasiti najkasnije u jedan sat ujutro.

Druge europske zemlje ranije su objavile rat svijetlom noćnom nebu. Primjerice, Češka je još 2002. godine donijela prvi zakon u svijetu o smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Između ostalog, ulična rasvjeta tamo smije svijetliti samo prema dolje, u suprotnom se naplaćuju kazne veće od 3.000 eura.

U Sloveniji je 2007. godine donesena uredba o ograničenjima svjetlosnog onečišćenja. Primjerice, količina svjetlosti po stanovniku godišnje ne smije prelaziti 50 kilovat-sati. Jasni propisi također osiguravaju da ulična rasvjeta ne obasjava previše jako spavaće sobe.

Fulda: Njemački pionir u borbi protiv svjetlosnog onečišćenja

U Njemačkoj još uvijek ne postoje nacionalno ujednačeni propisi protiv svjetlosnog onečišćenja. Međutim, Savezni zakon o zaštiti prirode trenutno se mijenja kako bi se ono suzbilo.

Savezna država Baden-Württemberg već je donijela državne zakone kojima se zabranjuje osvjetljavanje pročelja zgrada između 1. travnja i 30. rujna. 

Njemački grad Fulda osmislio je mnogo pametnih ideja kada je riječ o odnosu prema svjetlu. Primjerice, umjesto reflektora, katedrala u Fuldi već je nekoliko godina osvijetljena s iznimnom preciznošću - s pomoću šablona. Pješačke i biciklističke staze izvan grada osvijetljene su samo s 20 posto svjetlosti. Tek kada neko prođe, detektori pokreta nakratko pojačaju svjetla na 100 posto.

„Zamke za insekte postavljene prije i poslije ove mjere pokazale su nam da 90 posto manje insekata ugine na novim svjetlima", izvještava Marcel Ciré iz Ureda za urbano planiranje i razvoj Fulde. Ovaj koncept rasvjete sada se postupno provodi unutar samog grada - uglavnom kad god je potrebno zamijeniti uličnu rasvjetu. Tako gotovo da i nema dodatnih troškova, kaže Ciré.

Zbog svih ovih mjera, Fulda je 2019. godine od strane Međunarodnog udruženja za tamno nebo (IDA) proglašena prvim njemačkim "zvjezdanim gradom". Ova nevladina organizacija navodi ukupno jedanaest lokacija u Njemačkoj kao "zvjezdani grad".

Zakonom noći ponovno postaju tamnije

Za razliku od SAD-a, zamračenje u Europi uglavnom nije uzrokovano ekonomskim padom. Pa u čemu je tajna ovog uspjeha?

Pogled na Francusku: ovdje zakoni propisuju da se svjetla na poslovnim zgradama, u izlozima trgovina, ali i na parkiralištima, javnim parkovima i vrtovima ili na kulturnim mjestima moraju ugasiti najkasnije u jedan sat ujutro.

Druge europske zemlje ranije su objavile rat svijetlom noćnom nebu. Primjerice, Češka je još 2002. godine donijela prvi zakon u svijetu o smanjenju svjetlosnog onečišćenja. Između ostalog, ulična rasvjeta tamo smije svijetliti samo prema dolje, u suprotnom se naplaćuju kazne veće od 3.000 eura.

U Sloveniji je 2007. godine donesena uredba o ograničenjima svjetlosnog onečišćenja. Primjerice, količina svjetlosti po stanovniku godišnje ne smije prelaziti 50 kilovat-sati. Jasni propisi također osiguravaju da ulična rasvjeta ne obasjava previše jako spavaće sobe.

Fulda: Njemački pionir u borbi protiv svjetlosnog onečišćenja

U Njemačkoj još uvijek ne postoje nacionalno ujednačeni propisi protiv svjetlosnog onečišćenja. Međutim, Savezni zakon o zaštiti prirode trenutno se mijenja kako bi se ono suzbilo.

Savezna država Baden-Württemberg već je donijela državne zakone kojima se zabranjuje osvjetljavanje pročelja zgrada između 1. travnja i 30. rujna. 

Njemački grad Fulda osmislio je mnogo pametnih ideja kada je riječ o odnosu prema svjetlu. Primjerice, umjesto reflektora, katedrala u Fuldi već je nekoliko godina osvijetljena s iznimnom preciznošću - s pomoću šablona. Pješačke i biciklističke staze izvan grada osvijetljene su samo s 20 posto svjetlosti. Tek kada neko prođe, detektori pokreta nakratko pojačaju svjetla na 100 posto.

„Zamke za insekte postavljene prije i poslije ove mjere pokazale su nam da 90 posto manje insekata ugine na novim svjetlima", izvještava Marcel Ciré iz Ureda za urbano planiranje i razvoj Fulde. Ovaj koncept rasvjete sada se postupno provodi unutar samog grada - uglavnom kad god je potrebno zamijeniti uličnu rasvjetu. Tako gotovo da i nema dodatnih troškova, kaže Ciré.

Zbog svih ovih mjera, Fulda je 2019. godine od strane Međunarodnog udruženja za tamno nebo (IDA) proglašena prvim njemačkim "zvjezdanim gradom". Ova nevladina organizacija navodi ukupno jedanaest lokacija u Njemačkoj kao "zvjezdani grad".