Mozgovi će nam opet smanjiti?

Znate li kako se ljudi razvijaju i prilagođavaju kao odgovor na stres u svojem okolišu? Vjerojatno vam se ovo neće pretjerano svidjeti... naime, s obzirom na nedavne trendove globalnog zatopljenja, ključno je razumjeti utjecaj klimatskih promjena, ako ih ima, na veličinu ljudskog mozga i naposljetku na ljudsko ponašanje.

U istraživanju se promatralo kako se veličina mozga 298 primjeraka promijenila tijekom posljednjih 50 tisuća godina u odnosu na prirodne podatke o globalnoj temperaturi, vlažnosti i količini padalina. Kad je klima postala toplija, prosječna veličina mozga znatno se smanjila nego kad je bilo hladnije, prenosi Science Alert.

Stibelovo prethodno istraživanje o skupljanju mozga potaknulo je ovo istraživanje jer je želio razumjeti njegove temeljne uzroke.

"Od ključne je važnosti razumjeti kako se mozak hominina mijenjao tijekom vremena, ali vrlo je malo radova učinjeno na ovoj temi", rekao je Stibel. "Znamo da je mozak rastao među raznim vrstama tijekom posljednjih nekoliko milijuna godina, ali znamo vrlo malo o drugim makroevolucijskim trendovima."

Stibel je dobio podatke o veličini lubanje iz deset odvojenih objavljenih izvora, za ukupno 373 mjerenja iz 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50 tisuća godina. Uključio je procjene veličine tijela koje su prilagođene zemljopisnoj regiji i spolu kako bi procijenio veličinu mozga. Fosili su razvrstani u skupine na temelju toga koliko su davno živjeli, a Stibel je proveo svoje istraživanje koristeći četiri različita raspona starosti fosila od 100 godina, 5000 godina, 10 000 godina i 15 000 godina kako bi se objasnile pogreške u datiranju.

Zatim je usporedio veličinu mozga s četiri klimatska zapisa, uključujući temperaturne podatke iz Europskog projekta za vađenje leda na Antarktici (EPICA) Dome C. Ledena jezgra u EPICA Dome C daje točna mjerenja površinske temperature unazad više od 800 tisuća godina.

U posljednjih 50 tisuća godina dogodio se posljednji glacijalni maksimum, koji je uzrokovao da prosječne temperature budu stalno niže do kraja kasnog pleistocena.

U holocenu su tada prosječne temperature porasle, što nas je dovelo do današnjih dana.

Analiza je pokazala opći obrazac promjene veličine mozga kod ljudi, koji je u korelaciji s klimatskim promjenama kako temperature rastu i padaju. Ljudi su imali značajan pad u prosječnoj veličini mozga, nešto više od 10,7 posto, tijekom razdoblja holocenskog zagrijavanja.

"Čini se da se promjene kod veličine mozga događaju tisućama godina nakon klimatskih promjena, a to je posebno izraženo nakon posljednjeg glacijalnog maksimuma, otprilike 17 tisuća godina", objašnjava Stibel u svom radu.

"Dok se [aklimatizacija] odvija unutar jedne generacije i prirodna selekcija može se dogoditi u samo nekoliko uzastopnih generacija, prilagodba na razini vrste često traje kroz mnogo uzastopnih generacija."

Ovaj evolucijski obrazac dogodio se u relativno kratkom vremenskom razdoblju, u rasponu od 5 tisuća do 17 tisuća godina, a trendovi sugeriraju da bi tekuće globalno zagrijavanje moglo imati štetne učinke na ljudsku spoznaju.

"Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod postojećih ljudi moglo bi značajno utjecati na našu fiziologiju na način koji nije u potpunosti shvaćen", tvrdi Stibel u svom radu.

Analiza je pokazala da su vlaga i količina oborina također utjecali na rast mozga.

Iako je temperatura značajniji čimbenik, otkrivena je slaba korelacija između sušnih razdoblja i malo većeg volumena mozga.

Još uvijek postoje pitanja o tome što točno uzrokuje varijacije u veličini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promjene povezane s razlikama u veličini mozga, ali čini se da klima ne objašnjava sve evolucijske varijacije. Prema Stibelu, čimbenici ekosustava poput grabežljivosti, neizravni klimatski učinci poput vegetacije i neto primarne proizvodnje ili neklimatski čimbenici poput kulture i tehnologije mogli bi doprinijeti promjenama u veličini mozga.

"Rezultati sugeriraju da klimatske promjene predviđaju veličinu ljudskog mozga, a određene evolucijske promjene u mozgu mogu biti odgovor na okolišni stres", zaključuje Stibel.

"Bit će potrebno više rada kako bi se utvrdilo je li utjecaj klimatskih promjena na Homo fiziologiju rezultat specifično temperaturnih promjena ili neizravni učinak drugih elemenata okoliša koji se mijenja."