MMF upozorio članice da ne ratuju valutama

Ministri financija i guverneri središnjih banaka 187 zemalja članica MMF-a i Svjetske banke na trodnevnom će skupu raspravljati o poticanju uravnoteženijeg globalnog oporavka, stabiliziranju valutnih tržišta, reformi upravljanja MMF-om i drugim pitanjima.

Na zasjedanju sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo koje vode potpredsjednik vlade i ministar financija Ivan Šuker te guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Osim sudjelovanja u radu skupa, oni će održati niz sastanaka s regionalnim dužnosnicima MMF-a i Svjetske banke, a najavljeni su i sastanci dužnosnika Ministarstva financija s predstavnicima šest velikih komercijalnih banaka - HSBC, Daiwa, JP Morgan, Barclay, Deutsche Bank i Societe General.

Strauss-Kahn je na otvaranju plenarne sjednice skupa rekao da se globalno gospodarstvo i dalje napreže, izlazeći iz najteže recesije nakon II. svjetskog rata. "Okupili smo se u ključnom trenutku suočeni s vrlo neizvjesnom budućnošću. Rast se vraća, ali svi znamo da je krhak i neujednačen", rekao je Strauss-Kahn.

Najveća je opasnost, po njemu, prekid suradnje među zemljama na što ukazuje sve češće spominjanje mogućih valutnih ratova. Posljednjih dana, SAD je povećao pritisak na Kinu da dopusti rast vrijednosti svoje valute, kako bi se povećao američki izvoz. Razne druge zemlje, uključujući Japan, Brazil i Južnu Koreju, poduzele su korake da slabljenjem svojih valuta potaknu izvoz.

Strauss-Kahn je kazao kako bi bila velika pogreška da zemlje neopravdano smanjuju vrijednost svojih valuta radi povećanja izvoza. Umjesto toga, rekao je, zemlje trebaju raditi za jačanju gospodarske suradnje, jer će se bez toga globalno gospodarstvo nastaviti mukotrpan oporavak uz slabo zapošljavanje.

On je istaknuo da je od početka recesije 2007., u svijetu izgubljeno više od 30 milijuna radnih mjesta. "Ako ne dođe do većeg rasta zapošljavanja suočavamo se s rizikom izgubljenog naraštaja mladih ljudi za koje neće biti radnih mjesta", kazao je Strauss-Kahn.

MMF bi na sastanku ovoga vikenda trebao otvoriti i konzultacije o udvostručenju svog kapitala, s 328 milijardi dolara na oko 700 milijardi dolara kroz dodatne kvote zemalja članica, izvijestio je u petak japanski poslovni list Nikkei. To prvo povećanje u zadnjih 11 godina i vjerojatno najveće do sada, bilo bi odgovor na financijsku krizu, navodi list. (hina/metro-portal)