Mjere za spas gospodarstva su nužne, ali treba paziti na transparentnost

Inicijativa hrvatske Vlade u obliku predloženih mjera za gospodarski oporavak i razvitak i više je nego potrebna i šteta je što nije ranije pokrenuta, međutim, Vlada mora ustrajati na uklanjanju određenih nejasnoća, postavljanju dodatnih uvjeta u svrhu osiguranja željenih učinaka te inzistirati na što većoj razini transparentnosti i dosljednosti pri provođenju mjera, zaključak je Gorana Vukšića iznijet u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.

Vlada je na sjednici održanoj 28. siječnja utvrdila modele financiranja mjera za gospodarski oporavak i razvitak. Kriteriji koje korisnici moraju ispunjavati već su velikim dijelom sadržani u usvojenim dokumentima, iako neki detalji i procedure tek trebaju biti definirani.

"Neminovno će ostati i neke nepreciznosti koje mogu zbunjivati potencijalne korisnike, te možda omogućiti korištenje sredstava i onim korisnicima koji nisu primarna ciljna skupina ovog oblika državne intervencije (ili eventualno otvoriti prostor za korupciju)", ističe Vukšić.

Kao jedan od načina koji bi mogao pomoći pri osiguravanju dosljednosti u primjeni kriterija, Vukšić kaže da bi to mogla biti obveza HBOR-a da nakon svakog kruga dodjele sredstava ažurno objavljuje koje tvrtke su ostvarile pravo korištenja sredstava, uz prikladno obrazloženje (informaciju o namjeni, visini kamatne stope, udjelu države u sufinanciranju kredita ili jamstvu, rokovima otplate i sl). Tada bi drugi poduzetnici dobili uvid u praksu odlučivanja o kvalificiranim korisnicima i primijenjenim kriterijima.

Vukšić upozorava i na nejasnoću kod jamstava namijenjeno reprogramiranju kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008., odnosno da li se kredit dodijeljen nakon tog datuma može reprogramirati kreditom uz jamstvo prema predloženom modelu.

Vezano za očekivane učinke, Vukšić smatra kako se može ustvrditi da bi povećanje kreditnih plasmana poduzećima, te omogućavanje financiranja po povoljnijim kamatnim stopama, trebalo dovesti barem do kratkoročnog poboljšanja gospodarske situacije.

Smatra i da je izgledno da će fiskalni učinci biti pozitivni možda već i u kratkom roku uslijed očekivanog smanjenja nelikvidnosti, a predviđeno je i da poduzeća dobivenim sredstvima moraju namiriti nepodmirena dugovanja prema državi.

Ističe i da bi trebalo pokušati spriječiti situacije u kojima neki poduzetnik koji ima veliku tržišnu moć prema svojim dobavljačima (npr. zbog svoje veličine), ne plaća dugovanja dobavljačima na vrijeme, iako možda ima dovoljno likvidnih sredstava. Napominje da bi trebalo predvidjeti i neku kaznu za nepridržavanje, npr. naknadno zaračunate više kamatne stope na dodijeljena sredstva.

Upozorava i na mogućnost da Vlada predloženim mjerama doprinese održanju nekih nepoželjnih "anomalija" u gospodarstvu. Spominje se npr. izrada posebnih mjera pomoći građevinskoj industriji. Te tvrtke nisu eksplicitno isključena iz korištenja već predloženih modela, a treba paziti i da se putem pomoći toj grani ne stvore uvjeti da npr. investitori u stanogradnju i dalje drže cijene stanova u Hrvatskoj na razini koju si građani uglavnom ne mogu priuštiti, ističe Vukšić. (hina/metro-portal)