Ljudi posljedice rata osjećaju desetljećima

Ratna iskustva mogu imati velike posljedice za radne sposobnosti onih koji su bili pogođeni ratom, ali se one često ispoljavaju tek pri kraju radnog vijeka. To je rezultat jedne nove studije Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW), u okviru koje su analizirani podaci o ranjenima, zatočenima i progonjenima tijekom Drugog svjetskog rata.

„Iz naših rezultata istraživanja se daju izvući lekcije za rat u Ukrajini, na primjer o očekivanim nedostacima ratnih veterana na poslu ili o integraciji izbjeglica na tržištu rada", kaže ekonomist i suautor studije Sebastian Braun. On je zajedno s kolegom Janom Stuhlerom na skupini rođenih od 1919. do 1921. istražio posljedice rata na radnim biografijama u Zapadnoj Njemačkoj. Iz te skupine je 95 posto muškaraca bilo vojno aktivno u ratu. Studija se, osim toga, bavi i izbjeglicama koje su koncem Drugog svjetskog rata imale između dvije i 60 godina.

„Što se tiče poslovne karijere izbjeglice su imale isprva teži put", kaže Braun u razgovoru za Deutsche Welle. Njima je, nastavlja on, ponovni početak na poslu isprva znatno rjeđe uspijevao. „Tek kad se 'gospodarsko čudo' pokrenulo, smanjili su se nedostaci koje su imale izbjeglice (s istoka Europe) na tržištu rada u usporedbi s 'domaćim' zapadnonjemačkim stanovništvom." I prihodi u starosti su jako smanjeni zbog progona, dodaje Braun. „Osim toga, pogotovo vojnici ranjeni u ratu pate od zdravstvenih posljedica."

Tegobe pojačano izlaze na vidjelo u starosti

Studija također pokazuje da ljudi koji su bili ranjeni u ratu u starijoj dobi manje rade, vjerojatno zbog toga što tada zdravstvene tegobe pojačano izlaze na vidjelo. Na poslovni uspjeh ratne ozljede nisu imale utjecaja, navodi se u studiji.

I vojnici kojima je, primjerice, amputiran dio tijela ili koji su oslijepili uspjeli su nakon povratka iz rata pronaći posao. „No kod tih ljudi zdravstveni problemi u starijoj dobi dolaze ranije do izražaja i jače, tako da njihova radna sposobnost znatno opada nakon 50. godine", ističe Braun. Financijski gubici koji su možda tako nastali su u Njemačkoj, međutim, izjednačeni kroz mirovinu za žrtve rata, dodaje Braun.

„Psihičke posljedice su bile tabu tema"

Obrađeni podaci ukazuju na to da se vojnike ispitalo i o psihičkim posljedicama rata. Međutim, gotovo nitko nije naveo da je, primjerice, patio od depresije, kaže Braun: „Eventualno je to 1980-ih godina, kad je provedeno ispitivanje na kojem se temelji naša studija, to još bilo tabu tema. Stoga se mi koncentriramo na fizičke ozljede poput rana od metaka, smrzavanja ili amputacija."

„S obzirom na rusku agresiju protiv Ukrajine, očekujemo da ruski i ukrajinski ranjenici neposredno nakon rata neće nedostajati na radnom tržištu, već tek onda kad se ti veterani budu približavali umirovljenju", pojašnjava Braun.

Bivši zarobljenici manje uspješni

U ispitanoj skupini muškaraca rođenih između 1919. i 1921. su otprilike dvojica od trojice bili najmanje šest mjeseci u ratnom zarobljeništvu, a mnogi od njih još godinama nakon okončanja rata. Kako pokazuje studija, zarobljeništvo je kasniji radni vijek ispitanika skratilo za prosječno više od dvije godine. Osim toga, ti ljudi su na poslu bili u znatnoj mjeri manje uspješni nego bivši vojnici koji nisu bili u zarobljeništvu. Onaj tko je zbog zarobljeništva tek kasnije mogao početi raditi, u usporedbi s drugima je i pola godine kasnije otišao u mirovinu - vjerojatno kako bi se nadoknadili gubici.

I izbjeglice su se, pored gubitka imovine i domovine, morale suočiti s nedostacima u poslovnom životu. Djelomično su ti ljudi koje se prognalo teže pronalazili posao i imali su probleme u stvaranju imovine. Upravo prognane žene često više nisu uspjele ponovno početi raditi. „Mislim da to prije svega ima veze s visokom nezaposlenošću u postratnom razdoblju i diskriminacijom žena na radnom tržištu", kaže Braun. Uključivanje muških izbjeglica i prije svega vojnika koji su se vraćali s bojišta je bilo prioritet, dodaje ovaj ekonomist: „Zapošljavanje udanih žena je 1950-ih godina bilo još jako stigmatizirano, a norma je bila slika muškarca koji jedini zarađuje u braku."

Politička podrška i brza integracija

„Naši rezultati pokazuju bi politika trebala podržati ratne veterane, posebice pri kraju njihovog radnog vijeka, čak i onda ako su se odmah nakon kraja rata snašli na tržištu rada", kaže Braun i dodaje: „Osim toga, važna je brza integracija izbjeglica na tržištu rada i u obrazovnom sustavu. Posebnu pozornost bi se pritom trebalo posvetiti mladim odraslima na prijelazu iz škole u zanat te skupinama koje su zapostavljene na tržištu rada."