Ljudi od samog rođenja pokušavaju biti sretni

Ljudi danas više nego ikad prije žive dulje i sretnije. To tvrdi Ruut Veenhoven, nizozemski ‘sretni profesor’, koji već trideset godina istražuje sreću. Ruut Veenhoven ujedno je i osnivač ‘Svjetske baze podataka o sreći ‘ (1999.).

‘Lako je procijeniti jesu li ljudi sretni ili nisu, ali puno teže je saznati zašto su neki sretniji od drugih’, objašnjava Veenhoven sjedeći u svom uredu na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu. ‘Sretan si onoliko koliko voliš život koji živiš’, kaže 65-godišnji profesor. A upravo na pitanja poput koliko smo uistinu sretni odgovara ‘Svjetska baza podataka o sreći’, registar znanstvenih istraživanja o subjektivnom uživanju u životu.

Sretne/nesretne zemlje - Najsretnija zemlja na svijetu: Danska (8,2)
- Najnesretnija zemlja na svijetu: Tanzanija (3,2)
- Hrvatska dijeli 54. i 55. mjesto s Poljskom (5,9)

• Što ljude čini sretnima ili nesretnima u zemlji u kojoj žive?

- Kako bi građani bili sretni, mjesto u kojem žive mora im prije svega pružiti financijsku sugurnost, dobru vladu i puno slobode. Ležanje cijeli dan na trosjedu nikoga ne može učiniti sretnim. Ljudi imaju biološku potrebu da se kreću, da napreduju i istražuju. Zato je bitno da ljudi rade jer ih svijest o tome da su bili korisni provjereno čini sretnima.

• Je li dobro za neku zemlju da su njezini građani sretni?

- Naša saznanja su da su nesretni ljudi manje tolerantniji, što uzrokuje konflikte. To, pak, sve uzrokuje lošu državnu ekonomiju. Sretni ljudi su obično razumni, tolerantni i bolje informirani građani. Nadalje, puno više i radije sudjeluju u politici. Sretni ljudi su također radišniji i jako kreativni. To ne znači da su oni uspješniji u  poslu, ali su svakako kreativniji i imaju razvijeniju socijalnu inteligenciju.

• Smatrate li da je ‘bavljenje srećom’ jedna vrsta mode?

- Nikako. Svi bi se trebali svakodnevno ‘baviti srećom’. Naravno, svi smo mi, na neki način, sami odgovorni za svoju sreću. Svaki dan pred nama se nalazi tisuće izbora, puno više nego pred našim djedovima i bakama. Samim time i mi smo puno svjesniji kako je biti sretan uistinu moguće. Ljudski je težiti biti sretniji. Primjerice, ako te posao ne ispunjava više, potražit ćeš novi. Ili ako veza u kojoj se nalaziš više ne funkcionira, prekinut ćeš je jer nećeš htjeti i dalje biti nesretan. Mi, zapravo, od rođenja pokušavamo biti sretni.

• Istraživanjem je pokazano da su muškarci sretniji od žena. Kako je to moguće?

- To nije slučaj kod mlađih muškaraca. Istraživanje je pokazalo da su oni nesretniji od žena iste generacije. Ipak, pokazalo se da su stariji muškarci sretniji od starijih žena. Objašnjenje toga može biti u činjenici da žene dulje žive. Muškarci starije dobi obično umiru u naručju svojih supruga, koje kasnije prožive još puno godina kao udovice. Nadalje, u zadnjih trideset godina, puno je više sretnijih pojedinaca u Europi nego u Sjedinjenim Državama. Muškaraca malo više od žena. Čini se kako su muškarci više dobili emancipacijom žena nego one same. Možda je razlog tomu što žene u današnje vrijeme rade duplo više nego prije, a uz to se i dalje  moraju brinuti o svojoj obitelji. Drugi razlog može biti to da su se muškarci s vremenom više zbližili s obitelji i zboga toga su danas puno sretniji nego prije. A možda se osjećaju i sretnijima jer u moderno doba više nije samo na njima da donose novac u kuću, nego i žena uvelike participira u obiteljskom financijskom budžetu.

Tri činjenice o sreći- Gledajući cjelokupnu ljudsku povijest, danas ljudi žive sretnije i dulje nego ikad prije.

- Promjenjivost sreće jedno je od osnovnih obilježja modernog društva.
Sretniji ljudi su bolji građani.

• Kažete da smo manje sretniji u srednjoj dobi? Koje je objašnjenje za to?

- Činjenica je da smo sretniji prije tridesete i poslije šezdesete. Jedan od razloga je to da mlada ili starija osoba ima više izbora u životu. Naime, kada si mlad možeš promijeniti studij ako ti se više ne sviđa ili možeš ostaviti dečka ili curu ako ga/ju više ne voliš. Kada prijeđeš tridesetu, život može postati poprilično opak ako si u braku i imaš djecu, a želiš razvod. Također nije lako promijeniti posao jer moraš misliti na plaćanje računa ili kredita.

• Koliko je važna dobra ljubavna veza za sreću, a koliko novac i seks?

- Mi istražujemo koja je razlika između ljudi koji su sretni i onih koji nisu. Pri tome ih pitamo jesu li u vezi. Na kraju nekako uvijek ispadne da su ljudi u vezama sretniji od samaca. Objašnjenje može biti to da smo mi bića koja su prirodno programirana da traže partnera, kao što su na taj način programirane i životinje. Naravno, ako si seksualno zadovoljen, automatski si sretniji, barem nakratko.

• Čine li vas istraživanja o sreći sretnim?

- Čine me jako sretnim. Ali mislim da bi me isto tako učinila sretnim i istraživanja o depresiji. Sve je zanimljivo, ako se skupi dobra baza podataka. ruben eg - metro nizozemska