« Ekosfera
objavljeno prije 3 mjeseca i 25 dana
LOŠE, LOŠE

Krpanje hrvatske ekološke zaštite

S razvojem biznisa i klimatskim promjenama rastu i proporcije ugrožavanja prirodnih resursa, no izdvojeni pristup takvim incidentima onemogućuje sagledavanje njihove fatalne ukupnosti

Smeća kao u (tužnoj) priči
Smeća kao u (tužnoj) priči (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

ekologija

,

ekološka zaštita

Najnoviji slučajevi ekološke zagađenosti u Hrvatskoj uglavnom privlače pažnju javnosti pojedinačno i akutno. Ali, s učestalošću sličnih afera u tom području nameće se i dodatni zaključak: očito više nije riječ o nepovezanoj seriji ekoincidenata, nego o činjenici zakazivanja sustava općenito. Najbolji pokazatelj toga su neki od većih hrvatskih gradova koji se, jedan za drugim, otkrivaju kao kronična žarišta bez rješenja. Točnije, mjere koje su poduzete u takvim slučajevima ostaju privremene, vatrogasne, bez sistematičnog pristupa i prevencije.

Posljednji primjer je, dakako, Slavonski Brod koji se nedavno suočio s teškom zagađenošću vodovodne mreže naftom. Ipak, o tome smo pisali i znatno ranije, budući da je posrijedi grad koji dugo muku muči s onečišćenim zrakom iz istog izvora, a povezano s rafinerijom u Bosanskom Brodu, na suprotnoj obali rijeke Save, u Bosni i Hercegovini. Državne vlasti već dugo pokušavaju riješiti ukupni problem, u dogovorima s vlašću susjedne države i entiteta Republike Srpske, kao i s vlasnikom rafinerije - ruskom naftnom kompanijom Zarubežnjeft, no trud zasad nije donio rezultat, a već je zagađena i pitka voda.

Pretvaranje ekološkog problema u socijalni

Još ranije dosta se govorilo o pitanju Siska koji Inina rafinerija izuzetno onečišćuje te ugrožava zdravlje velikog broja ljudi. Rješenje je ipak na pomolu, ali ne zahvaljujući vlastima: mađarski vlasnik Ine najavio je sredinom travnja skoro zatvaranje rafinerije, čime će se ekološki problem pretvoriti u socijalni. Konačno, tu je i slučaj Splita, drugog najvećeg grada u RH, koji se prošlog ljeta zbog katastrofalnog požara pokazao pravom ekološkom bombom. Deponija smeća koja prijeti širokom gradskom području, međutim, tek se pokušava sanirati, i ne zna se još kako će izgledati epilog te priče.

Kratku skicu najvećih pojedinačnih ekoloških problema možemo upotpuniti podacima o stanju vodovodne pitke vode u Hrvatskoj, kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa. Ministarstvo zdravstva je nadležno za provedbu Zakona o vodi za ljudsku potrošnju i usklađivanje njezina nadzora, a od njega smo dobili i izvještaj o stanju u prošloj godini. Tako je u srpnju zabilježeno onečišćenje vodovodne mreže u Vodicama pokraj Šibenika, zbog prodora iz kanalizacijskog sustava. Srećom, sve je riješeno već kroz par dana, pa nije došlo do epidemijskih posljedica koje su prijetile s obzirom na vrući dio godine.

U prosincu su obilne padaline izazvale zamućenje izvorišta na području Rijeke, pa se neko vrijeme preporučavalo prokuhavanje vode prije upotrebe. Nakadno je provedeno ispiranje čitave vodoopskrbne mreže, ali to je još i neznatan primjer u odnosu na ono što se već godinama redovno događa u Dubrovniku - samo lani četiri puta. Radi se također o oborinama, s tim da one ispiru problematično odlagalište smeća koje se cijedi nad izvorišnim područjem. Stoga voda za iole većih kiša uopće nije pitka, a Dubrovnik - odnosno poneki njegovi otoci - se povrh svega suočava s visokim udjelom klorida u vodovodnim cijevima.

Promašena energetska orijentacija

Uz otoke Mljet i Korčulu, u županiji Dubrovačko-neretvanskoj isti problem ima i grad Metković, a slično se muče i otok Pag u Ličko-senjskoj županiji, Dugi otok u Zadarskoj županiji, i Marina u Splitsko-dalmatinskoj. Uzrok je prodiranje morske vode u izvorsku zone i posolica koja se ispire i prodire u podzemne vodne spremnike krškog tla. Dobili smo i napomenu da je Ministarstvo zdravstva odobrilo prekoračenje propisanih vrijednosti za kloride svim javnim isporučiteljima vodnih usluga na takvim područjima koji su to i zatražili.

Što su točno razlozi činjenici da se Hrvatska loše nosi s ekološkim problemima, dok se diči svojim prirodnim ljepotama i vrijednostima? Između neodržavanja javne infrastrukture i nestrategijskog pristupa osmišljavanju čitave problematike, osjetno raste broj građana koji se zbog ekoloških incidenata tuže Uredu pučke pravobraniteljice RH. Teret posljedica raznih incidenata zatim se neravnomjerno raspoređuje u društvu, pa kudikamo više stradavaju oni slabijeg materijalnog stanja. To produbljuje socijalne razlike zbog kojih neki krajevi Hrvatske trpe pojačanu te rastuću depopulaciju - raseljavaju se i odumiru.

Ugrožavanje života radi kratkoročne zarade

To nam je potvrdio i Vedran Horvat, upravitelj Instituta za političku ekologiju u Zagrebu koji ovu tematiku smješta u širi društveni kontekst. Razloga za takav nalaz ima više: „Jedan je zasigurno potpuno promašena i pogrešna energetska orijentacija Hrvatske na fosilna goriva i nedostatak provedivih tranzicijskih scenarija koji bi zemlju pomaknuli s mrtve točke prema većem korištenju obnovljivih izvora. Slučaj permanentne ekološke krize u Slavonskom Brodu i prekoračenih vrijednosti štetnih plinova u zraku radi susjedne rafinerije u BiH ne pokazuje tek neuspjeh diplomatskih napora sa susjednim zemljama i Rusijom."

On prema Horvatu pokazuje i ukupno nesnalaženje establišmenta da ekološke probleme vrednuje kao ugrožavanje prava i sigurnosti građana: „Stanje u Sisku s modernizacijom rafinerije - ili izostankom iste - nije manje problematično, jer podrazumijeva daljnja odlaganja rješavanja problema kvalitete zraka, a na strukturnoj razini nastavak ovisnosti o nafti." U velikom broju primjera vezanih uz upravljanje otpadom, drugi razlog nastavku zanemarivanja rješenja vezan je uz štetne dogovore između vlasti i privatnih osoba koje omogućuju netransparentnu cirkulaciju otpada ili njegovo neprimjereno skladištenje.

„Treće, jednako bitno", kaže Horvat, „ono je što se događa na obali. Po cijenu kratkoročne zarade i rasta BDP-a od turizma, uništava se prirodna podloga za održivo življenje, ali i javna infrastruktura i prirodni resursi poput šuma, plaža itd. A četvrto, požari, suše i poplave koje se sve češće događaju zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, dodatno su opterećenje na kvalitetu života i na javne proračune." Oni tako ukazuju na visoku ranjivost značajnog dijela tamošnje populacije na negativne posljedice klimatskih promjena, ali i na imperativ da vlasti napokon osmisle integralni pristup toj problematici.

Piše: Igor Lasić/DW
27.04.2018. 10:31:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh