(Ne)briga za europsku prirodu

Godinu dana nakon što je Europska komisija u Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo izjavila kako vlade EU-a trebaju bolje provoditi EU direktive za zaštitu prirode, novo izvješće pokazuje da svih 18 država članica, koje se analiziralo, zaostaje u provedbi i da ne štite najvrjednije dijelove prirode Europe.

Izvješće koje su danas objavili BirdLife Europe, Europski ured za zaštitu okoliša (EEB), Friends of the Earth i WWF pokazuje da, iako je većina država članica (67%) potpuno uključila Direktive o pticama i staništima u nacionalno zakonodavstvo, one nisu implementirane na odgovarajući način. To znači da europske divlje vrste i staništa ne dobivaju potrebnu zaštitu na nacionalnom nivou.

nalizirano je 11 ključnih kriterija, uključujući dostupnost sredstava za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000, sve do provođenja procjena utjecaja na ta područja. Korištenjem sustava bodovanja (semafora), pet kriterija nije dobilo zeleno svjetlo ni u jednoj zemlji članici.

Četiri nevladine organizacije i njihovi partneri zajedno su surađivale u uspješnoj kampanji „Krik za prirodu"  (#NatureAlert) kako bi obranile EU direktive za zaštitu prirode, a sada naglašavaju da će se brzi pad biološke raznolikosti diljem Europe nastaviti ukoliko se taj nedostatak angažmana u državama nastavi. Organizacije pozivaju Europsku komisiju da odgovori na izazov te pokaže da je ozbiljna u vezi s „Akcijskim planom", držeći odgovornima države članice EU-a za kašnjenje u provedbi i neaktivnost na području zaštite prirode.

Željka Rajković iz Udruge Biom, hrvatskog BirdLife partnera: „Još uvijek imamo problema vezano uz zakonodavstvo iz područja lovstva koje nije usklađeno s direktivama EU. Iako izvješće pokazuje da loše stojimo po pitanju dovršetka mreže i uspostave upravljanja područjima, Hrvatska kao najmlađa članica EU još uvijek ima vremena, te je za to osigurala značajna sredstva kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Nedavne izmjene Zakona o zaštiti prirode bi trebale osigurati napredak u području ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, no tek će vrijeme pokazati kakva će biti provedba na terenu. Na području suradnje s drugim sektorima po pitanju ekološke mrežu ima velikog prostora za napredak, te se nadamo da će Hrvatska usmjeriti resurse i u unaprjeđivanje međusektorske suradnje."

Andrea Štefan iz WWF Adrije: „Izvješće za Hrvatsku pokazuje da dobro stojimo po pitanju povezanosti područja ekološke mreže za razliku od ostalih analiziranih zemalja u kojima visoki postotak od 75% loše povezanosti područja ukazuje da su direktive loše implementirane i mreža nije funkcionalna. Hrvatska je najbolji primjer u EU i model koji bi mogle primijeniti druge zemlje. Gotovo sve analizirane zemlje (90%) loše stoje s uključivanjem zainteresiranih dionika među kojima je i civilni sektor te razumijevanjem njihove uloge u provedbi. Primjerice slabi kapaciteti inspekcijskih službi mogu se podržati kroz suradnju s građanima i udrugama. Osiguravanjem sufinanciranja EU projekata za organizacije civilnog društva, Hrvatska bi povlačila daleko više europskog novca. Prema WWF-ovom Izvješću o stanju planeta u posljednjih smo pet desetljeća izgubili 58% vrsta i nemamo puno vremena za neophodne promjenu".