Kriza kao šansa za bolju budućnost

Vojni savezi, demokratski principi, zajedničke vrijednosti - mnogo toga u svijetu danas se dovodi u pitanje, iako se smatralo čvrstim temeljem na kojem svijet počiva. Voditelj panela Benedikt Franke, zamjenik predsjedavajućeg i izvršni direktor Minhenske sigurnosne konferencije, uspoređuje trenutnu situaciju s takozvanom "quarterlife krizom".

Quarterlife kriza je faza u kojoj mladi ljudi dožive prvo veliko životno razočarenje. Tada preispituju svoje odluke i razmišljaju o budućnosti. No, ova kriza može biti i nova šansa  - ako se iskoristi na pravi način. Upravo o tome se govorilo na posljednjoj panel-diskusiji Minhenske sigurnosne konferencije pod nazivom "Ne ostavi quarterlife krizu neiskorištenom: nova rješenja u polariziranom stoljeću".

Vjera u bolji svijet

Znati iskoristiti ovakvu krizu nije nešto što se samo po sebi podrazumijeva - to zahtijeva trud. S tim su se složile i četiri sudionice posljednjeg panela Minhenske sigurnosne konferencije. One dolaze iz različitih dijelova svijeta, a zajedničko im je politička borba za bolju budućnost.

Iz Bjelorusije je to Svjetlana Tihanovska, liderica oporbe, koja živi u egzilu u EU-u. Krajem siječnja je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko osigurao svoj sedmi mandat na izborima bez oporbe.

Iz Poljske: parlamentarka Aleksandra Uznanska-Višnjevska. Poljska je prije godinu i pol dana izabrala novu vladu, smijenivši desničarsku nacionalističku vlast. Nova vlada premijera Donalda Tuska sada pokušava obnoviti demokraciju i vladavinu prava nakon godina njihovog urušavanja.

Iz Namibije je na panel stigla parlamentarka Utaara Moutu. Ova zemlja se suočava s visokom stopom nezaposlenosti - službeno 37%, a po nekim procjenama i više od 50%.

I konačno, iz Gvatemale je na skupu bila Elena Motta, sa svojih 24 godine najmlađa zastupnica u povijesti ove zemlje. Gvatemalu karakterizira velika nejednakost između bogatih i siromašnih.

Tihanovska: "Naše vrijednosti su dobre"

Završnica Minhenske sigurnosne konferencije bila je snažan apel za obranu demokracije. "Ono što mi daje nadu su ljudi koji ne odustaju od borbe za demokraciju", rekla je Tihanovska. "Moramo shvatiti da su naše vrijednosti dobre. Ne treba ih mijenjati, već ih moramo zaštititi - jer demokracija je suština našeg mirnog i dostojanstvenog života."

Previše ljudi uzima demokraciju zdravo za gotovo, nastavila je. Oni koji žive u slobodnim društvima ne razmišljaju koliko im ta sloboda znači. U međuvremenu ljudi u Bjelorusiji i Ukrajini daju živote za svoju slobodu i neovisnost. "Svaka mlada osoba ima odgovornost da zaštiti demokraciju", naglasila je. "Ali da bismo ju branili, moramo znati zašto je ona za nas i našu zemlju važna."

Kako inspirirati mlade?

Aleksandra Uznanska-Višnjevska smatra da politika mora preuzeti veću odgovornost kako bi privukla i zainteresirala mlade da se angažiraju u društvu. Trenutno mlade ljude direktno oslavljavaju i nastoje privući samo ekstremno desničarske ili ljevičarske struje. "Naši pokušaji da promoviramo liberalnu demokraciju bili su pomalo bezdušni i neuvjerljivi", priznaje.

Iz svog iskustva u predizbornoj kampanji u Poljskoj zaključila je da se mladi ne mogu natjerati na politički angažman. Umjesto toga, treba im poručiti: "Vi ste nam potrebni. Ako se ne angažirate, svijet neće biti bolji već nepravedniji." Preuzimanje odgovornosti daje smisao i dubinu životu, dodala je. "Nažalost, izgubili smo ovu retoriku odgovornosti."

Sličan stav iznijela je Elena Motta iz Gvatemale, ističući važnost međugeneracijskog dijaloga. "Ponovo činimo iste greške koje smo već počinili u 20. stoljeću. Ponovo preispitujemo osnovna načela o ljudskim pravima, rasizmu i ksenofobiji - iako smo to pitanje već odavno riješili."

Globalne nejednakosti i glasovi Juga

Namibijska zastupnica Utaara Moutu vidi rastuće globalne nejednakosti kao najveći izazov današnjice - posebno kada je riječ o odnosu globalnog Sjevera prema globalnom Jugu. Kritizira zapadne zemlje koje nude rješenja za afričke probleme, ali bez osnaživanja afričkih lidera da ih provedu. "A kada te politike propadnu i nejednakost se poveća, mi smo ti koji patimo", kaže Moutu.

Ipak, naglašava i pozitivne pomake: sve više raznolikih glasova iz cijelog svijeta dobiva prostor na međunarodnim događajima, uključujući i Minhensku sigurnosnu konferenciju. Prema  navodima Christopha Heusgena, predsjedavajućeg Minhenske konferencije, 30% govornika stiglo je iz zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike. 

Moutu je optimistična i po pitanju diskusija o jačanju Ujedinjenih naroda i međunarodnih institucija - naročito sada kada se SAD povlači iz globalnih inicijativa i organizacija za pomoć. "Otvaramo se za različite perspektive, ne osvrćemo se na prošlost, već tražimo rješenja u sadašnjosti. To me ispunjava radošću", rekla je. 

Europa preuzima vodstvo

U više navrata tokom Minhenske konferencije razgovaralo se o odnosima između Europe i SAD-a u drugom mandatu Donalda Trumpa. Od potencijalnog mirovnog plana za okončanja ruskog rata protiv Ukrajine do sve većih nesuglasica i napetosti između Europe i Washingtona - koje su najkasnije nakon govora J.D Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji postale sasvim otvorene i očigledne.

Ipak, Aleksandra Uznanska-Višnjevska, koja se zalaže za transatlantsku suradnju, vidi u ovoj krizi i šansu: "Europa može više nego što mislimo." Ona ističe: "Multilateralizam, otpornost i obrana slobode ne počinju i ne završavaju u Washingtonu. Ako lider slobodnog svijeta ponekad pogriješi, mi smo spremni preuzeti odgovornost i vodstvo."