Hoće li u Ukrajini ove godine biti izbori?

Kada će Ukrajina nadoknaditi predsjedničke izbore koji su suspendirani nakon ruskog napada prije gotovo tri godine? Ovo pitanje sve češće postavljaju Volodimiru Zelenskom. Odgovor ukrajinskog predsjednika ostaje isti. „Izbori će se održati nakon završetka aktivne faze rata, kada ratno stanje više ne bude na snazi", rekao je Zelenski ovog tjedna u intervjuu britanskom novinaru Piersu Morganu. 

Jesu li izbori u Ukrajini dio Trumpovog plana?

Rasprava o izborima postaje sve glasnija otkako se o tome oglasio posebni američki izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, Keith Kellogg. Početkom veljače, Kellogg je izjavio za novinsku agenciju Reuters da bi SAD željele da se izbori u Ukrajini održe možda već do kraja 2025. godine, osobito ako bi Kijev i Moskva uskoro postigli primirje. Prema njegovim riječima, izbori su „dobri za demokraciju". Još početkom 2024. pojedini američki političari pozvali su Ukrajinu da održi izbore unatoč ratu.

S ruske strane već otprilike godinu dana stižu izjave o izborima u Ukrajini. Predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da dovodi u pitanje legitimitet predsjednika Zelenskog, jer Ukrajina nije održala izbore planirane za proljeće 2024. godine. Ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora za vrijeme ratnog stanja. Stav Moskve po tom pitanju glasi: spremna je pregovarati sa Zelenskim, ali bi sporazume o završetku rata potpisala tek nakon mogućih predsjedničkih izbora u Ukrajini.

Moguće je da bi izbori u Ukrajini mogli biti dio plana SAD-a za okončanje rata. Detalji ovog plana još nisu poznati. Američki posebni izaslanik Kellogg očekuje se u Kijevu tijekom veljače. John Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini i sadašnji stručnjak u američkom think tanku The Atlantic Council, izjavio je za DW da ga ruski stav ne iznenađuje. On smatra da je to dio pokušaja Moskve da odugovlači pregovore o završetku rata. Bivši američki diplomat pohvalio je Trumpovu administraciju za „priznavanje" tvrdnje da je „Putin prepreka na putu ka pregovorima". Ipak, on smatra da bi bilo „pogrešno kalkuliranje" ako bi Washington koristio temu izbora u Ukrajini kako bi potaknuo pregovore.

Zašto Rusija inzistira na izborima u Ukrajini?

I njemački publicist i stručnjak za Ukrajinu, Winfried Schneider-Deters, razumije stav Moskve. „Sasvim je jasno zašto to Rusi traže i propagiraju. Oni žele izazvati nemire i podijeliti stanovništvo tijekom izborne kampanje", rekao je Schneider-Deters za DW. „Međutim, ne razumijem kakav interes imaju Amerikanci". On smatra da su ruski motivi „perfidni" i preporučuje vladi predsjednika Zelenskog da ne popusti mogućem pritisku iz Washingtona.

Pitanje je hoće li Ukrajina biti u stanju oduprijeti se pritisku svog najvećeg i najvažnijeg dobavljača oružja. Predsjednik Zelenski do sada izbjegava davati jasne izjave o toj temi. Ukrajina je spremna na kompromise i želi održati izbore, ali za to su potrebni određeni uvjeti.

Bivši glavni tajnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Thomas Greminger, upozorava na preuranjene izbore. „Mislim da pod trenutnim uvjetima jednostavno nije moguće održati slobodne i poštene izbore", rekao je bivši švicarski diplomat u razgovoru za DW. Veliki dijelovi ukrajinskog teritorija su pod ruskom kontrolom. Općenito, iskustva s „preranim izborima" nisu dobra, bilo u Africi, Aziji ili na zapadnom Balkanu, kaže Greminger: „Potrebna je određena stabilnost i dobra priprema". U suprotnom, umjesto stabilizacije sustava, moglo bi se dogoditi suprotno.

Uvjeti za izbore u Ukrajini

Ako bi se izbori zaista održali, John Herbst ne vidi prijetnju ukrajinskoj demokraciji, nego njenoj sigurnosti: „Nema sumnje da bi Rusija iskoristila to vrijeme kako bi ojačala svoj vojni položaj". Zato su izbori mogući samo pod određenim uvjetima. Najvažniji, prema bivšem diplomatu, su oni koje su već spomenuli neki Trumpovi suradnici: više oružja za Ukrajinu, demilitarizirana zona i prisutnost europskih trupa. Ako bi došlo do „ozbiljnog" primirja, izbori bi bili mogući, kaže Herbst. Međutim, Moskva se ne slaže ni s jednim od tih uvjeta.

Thomas Greminger smatra da su za „slobodne i poštene izbore" potrebni sloboda kretanja za birače i kandidate te sloboda medija. Oboje je, međutim, ograničeno ratnim stanjem. OESS bi mogao pomoći u promatranju izbora, kaže bivši glavni tajnik organizacije. Veći broj promatrača u odnosu na prethodne izbore nije nužno potreban, ali važnija je politička stabilnost - a Ukrajina je od toga „još jako daleko". Prema njegovim riječima, izbori u Ukrajini mogli bi se održati najranije šest mjeseci nakon stabilnog i nadziranog primirja.

U tom kontekstu, Greminger procjenjuje mogućnost predsjedničkih izbora u Ukrajini ove godine na „razinu koja se mjeri u promilima". Slično mišljenje dijeli i Winfried Schneider-Deters: zemlja se nalazi u ratu koji trenutno „ne ide dobro za Ukrajinu". Iz perspektive Kijeva, „nema razloga da se u ovim okolnostima mijenja čelnik", koji je 2019. godine izabran s više od 70 posto glasova.