Kreirano najveće rodoslovno stablo na svijetu

Kreirano je najveće obiteljsko stablo na svijetu koje povezuje nevjerojatnih 13 milijuna ljudi (za usporedbu, u Hrvatskoj živi 4.1 milijun ljudi)

Za istraživanje su se koristili podaci sa stranice Geni.com, tijekom kojega se analiziralo 86 milijuna javnih profila kako bi se pratile migracije ljudi i promjene u bračnom stanju u proteklih 500 godina, navodi Yaniv Erlich, vlasnik tvrtke MyHeritage i platforme Geni.com.

Nakon skidanja podataka o 86 milijuna ljudi, koristili su se posebni matematički algoritmi za provjeru podataka, nakon čega su se stvarala manja obiteljska stabla, nakon čega se uspjelo doći do jednog velikog, onoga koji broji 13 milijuna ljudi, povezanih krvnim vezama i brakovima. Pratili su se kroz 111 generacija. Da su uspjeli otići još 65 generacija unatrag, genealozi bi uspjeli pronaći zajedničkog pretka i dokraja završiti stablo.

Kako bi potvrdili vjerodostojnost istraživanja i dokazali da je ono reprezentativno za populaciju SAD-a, profili na Geni.com usporedili su se s 80 000 javno dostupnih smrtnih listova pokojnika iz Vermonta, umrlih između 1985. i 2010. godine. Rezultati su se podudarali u velikom postotku.

Novo stvoreno obiteljsko stablo pokazuje da su ljudi bili spremni seliti se kako bi tražili bračnog partnera na nekom drugom mjestu. Prije 1750. većina ljudi vjenčala se s nekom osobom koja je živjela u krugu od 10 km udaljenosti od njihovom mjesta života, no već 200 godina kasnije, ljudi su putovali već 100 km dalje u potrazi za srodnom dušom.

Između 1650. i 1850. bilo je normalno da se vjenčati se s osobom koja pripada u četvrto (ili još dalje, prema petom) koljeno naše obitelji. Danas je nešto takvo nezamislivo. 

Na karaju su društvene norme te koje su počele sprječavati sklapanje brakova unutar obitelji - razmišljanja i običaji počeli su se mijenjati. U posljenjih 300 godina u Sjevernoj Americi i Europi, žene su bile te koje su se češće selile zbog sklapanja braka, no ako su se selili muškarci, oni su odlazili na veće udaljenosti od mjesta na kojem su rođeni.

Kako bi se saznalo kako se s godinama mjenjala duljina životnog vijeka, analizirali su se podaci o 3 milijuna rođaka rođenih između 1600. i 1910.godine, koji su preživjeli više od 30 godina. Iz analize iskučeni su blizanci, i žrtve Američkog civilnog rata te Prvog i Drugog svjetskog rata.

Osobe s genom za dulji životni vijek živjele su otprilike 5 godina dulje od svojih rođaka bez tog gena. No u obzir se pritom trebaju uzeti i vanjski uvjeti (poput piušenja) koji mogu smanjiti životni vijek, a nisu povezani s genima.

Rodoslovno stablo dostupno je u svrhe akademskog istraživanja na stranici FamiLinx.org, koju su stvorili autori stabla.