Koraljni grebeni - žrtve klimatskih promjena i zagađenja

Kad zaronite glavu pod vodu kod Velikog koraljnog grebena vidjet ćete sasvim novi svijet - eksplozija boja, oblika koralja, te brzi i iznenadni pokreti zapanjujuće svijetlih i šarolikih riba! Neke plivaju same, druga pak u jatima. Široki australski koraljni greben koji s nalazi na sjeveroistoku kontinenta je istinski jedinstven i kao takav predstavlja dio Svjetske baštine. Ali, kao i svi ostali toplovodni koraljni grebeni diljem svijeta, i ovaj ekosustav od neizmjerne važnosti izložen je ozbiljnim prijetnjama. Najveći je problem sve toplija voda koja je rezultat klimatskih promjena, zatim zagađenje oceana i povećanje njihove kiselosti.

Ali nada umire zadnja, ako je vjerovati riječima Nicka Heatha, voditelja programa iz australskog WWF-a: „Sretan am što mogu reći da su mnogi grebeni dalje zdravi. Ali i do 700 grebena je, nažalost, izloženo rizicima od zagađenja koja dolaze s kopna." Gotovo 90 posto udjela u tom zagađenju otpada na poljoprivredu - tjekom godišnje sezone poplava pesticidi, gnojiva i mulj dospijevaju do Grebena. Pozitivno je ipak to što su australska vlada kao i federalna vlada Queenslanda odlučile smanjiti zagađivanje za 50 posto do 2013. godine. Ako budu uspješni u tome, manja zagađenost će omogućiti grebenima da postanu više otporni na globalno zatopljenje i povećanje kiselosti oceana iako će za to biti potrebno neko vrijeme.

„Moguće je da će biti još gore prije nego li postane bolje. I to (vladine namjere, op. a.) možda neće biti dovoljno pa bismo na kraju možda trebali smanjiti zagađenost za 80 posto do 2020. kako bismo spasili grebene", kaže Heath.

Koralji su vrlo osjetljivi.  Previše topla i kisela voda dovodi do izbjeljivanja. Poljodjelstvo i sječa šuma u priobalju dovodi do većeg zagađenja vode i nakupljanja sedimenata koji 'guše' koralje jer im treba svjetlo da bi se razvijali. Unutrašnji grebeni su najviše pogođeni time, a ujedno su i u lošijem stanju od vanjskih grebena na sjeveru i jugu.

'Koraljna industrija', od ribolova do turizma, 2004. godine je zemlji donijela oko 5,8 milijardi australskih dolara, a u njoj je bilo zaposleno 63,000 ljudi. Pretjeran izlov ribe je također veliki problem obzirom da su time izravno ugrožene neke koraljne vrste poput morskih pasa, morske kornjače i morske krave.

No turizam bi mogao biti velika prednost za Greben. „Mi ovdje u WWF-u vjerujemo da je turizam obično dobar za očuvanje, naravno, ako isključite emisiju ugljičnog dioksida tijekom putovanja. Ako ste vlastitim očima vidjeli nešto tako divno kao što je Veliki koraljni greben, vrlo je vjerojatno da ćete ga htjeti sačuvati. A mi imamo dobre i odgovorne tour-operatere koji na grebeni poučavaju turiste o zdravim praksama tijekom ronjenja", objašnjava Nick Heath. Veliki koraljni greben je 1981. dobio status UNESCO-ve Svjetske prirodne baštine. Istoimeni morski park se proteže na površini od 345,000 četvornih kilometara i to na većem dijelu čitavog Grebena. Osnovan je 1975. a njime upravlja nekoliko institucija (Great Barrier Reef Marine Park Authority, Queensland Parks & Wildlife Service i Queensland Fisheries). Gotovo 33 posto područja je zona apsolutne zabrane ribolova.

Prijetnje koraljima

Destruktivno ribarenje - pretjeran izlov i korištenje opreme koja uništava morsko dno. Zagađenje - s brodova, iz kanalizacije, kemijski preparati i gnojiva sa poljoprivrednih gospodarstava i farmi koji uzrokuju naglo razmnožavanje algi koje sprječavaju dotok koraljima prijeko potrebne svjetlosti.

Klimatske promjene - povećanje temperature mora i kiselosti morske vode koji dovode do izbjeljivanja koralja. (Tvrdi koralji su ustvari simbioza dva organizma - koralj koji je školjka i alga koja mu daje boju. Kad se temperature vode naglo promijeni, koralj je izložen specifičnom stresu i alge ga napuštaju)

Veliki koraljni greben obuhvaća 2,900 grebena, 940 otoka i proteže se duž 2,300 kilometara sjeveroistočnom obalom Australije. Moguće ga je vidjeti iz svemira. Predstavlja najveću svjetsku biološku 'građevinu' sazdanu od živih organizama. Tu živi 1,625 vrsta riba, 411 vrsta tvrdih koralja, jedna trećina mekih koralja, 175 ptičjih vrsta, šest od sedam vrsta ugroženih morskih kornjača, zatim ugroženi morski psi, morska krava, neki kitovi i tuna.

Ako želite više saznati o Velikom koraljnom grebenu i kako pridonijeti u njegovom očuvanju, to možete učiniti ovdje.