« Ekosfera
objavljeno prije 1 godinu i 6 mjeseci
COP27

Koji su glavni prioriteti?

Egipat se priprema da bude domaćin konferencije o klimi, a energetski izazovi povezani s ratom u Ukrajini i napori za oporavak od COVID-a i dalje zasjenjuju obveze kada je riječ o pitanjima klime. Što je sve na kocki?

COP27
COP27 (Arhiva)
Više o

Egipat

,

konferencija o klimi

,

COP27

Dok ruski rat u Ukrajini i prosvjedi u Iranu dominiraju udarnim vijestima u medijima uoči Samita o klimi COP27 u Egiptu, glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres upozorio je da svjetski čelnici gube iz vida "borbu na život ili smrt" kada je riječ o klimatskim promjenama.

Govoreći s novinarima u New Yorku u listopadu Guterres je rekao da vodeće industrijalizirane nacije trebaju pojačati korak i u potpunosti ispuniti svoje zajedničke obveze, uključujući obećanje o izdvajanju 100 milijardi dolara (102 milijarde eura) godišnje za potporu klimatskim mjerama u zemljama u razvoju, koja istječe 2025. godine. Taj cilj, koji je kako je prvobitno planirano trebao započeti 2020., još uvijek nije postignut.

"Postupci najbogatijih razvijenih ekonomija i ekonomija u ubrzanom razvoju jednostavno ne idu skupa", rekao je Guterres. "Gledano ukupno, trenutna obećanja i politike zatvaraju vrata našoj šansi da ograničimo porast globalne temperature na dva stupnja Celzijeva, a kamoli da postignemo cilj od 1,5 stupnja."

Nakon nedavnih razornih poplava u Pakistanu i rekordnih toplinskih valova i suše širom svijeta, "gubitak i šteta" trebali bi preuzeti glavnu ulogu u pregovorima u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu na Crvenom moru u studenom. Ideja o pružanju kompenzacije ranjivim zemljama za ekonomske i kulturne gubitke, povezane s klimatskim katastrofama, prvi je put pokrenuta na Samitu o klimi 2013. u Varšavi.

No napredak je spor. Bogate nacije poput Sjedinjenih Država i europskih zemalja oklijevaju posvetiti se namjenskom fondu, koji bi mogao iznositi stotine milijardi godišnje do 2030., nadoknađujući visoke troškove svojih visokih emisija stakleničkih plinova.

Zašto su gubitak i šteta važni?

Posebno je veliki problem u otočnim državama, s niskom nadmorskom visinom, nacijama koje su najosjetljivije na porast razine mora i sve razornije oluje.

"Nemamo vremena za gubljenje - naše otoke pogađaju sve ozbiljniji i češći klimatski utjecaji, a oporavak dolazi po cijenu našeg razvoja", rekao je Walton Webson, predsjednik Saveza malih otočnih država pri UN-u na zasjedanju Opće skupština UN-a u rujnu.

Webson je rekao da samo fokusiranje na pokušaje prilagođavanja nije dovoljno: "Gdje nalazimo novac za obnovu? Zašto naši otoci, koji najmanje pridonose emisijama koje uzrokuju ovu krizu, moraju platiti najveću cijenu?"

Wael Aboulmagd, posebni predstavnik Egipta za Samit o klimi, rekao je novinarima ranije ove godine da će COP27 dati prioritet tom pitanju i "pronaći način financiranja za zemlje koje su u ekstremnoj potrebi za rješavanje trenutnih gubitaka i šteta koje odnose značajan dio njihovog godišnjeg BDP-a."

Prijelaz na obnovljive izvore energije usred energetske krize

Ovaj Samit o klimi će biti prvi koji će se održati otkako je Rusija početkom ove godine počela ograničavati opskrbu prirodnim plinom i drugim fosilnim gorivima, nakon invazije na Ukrajinu. Ruska odmazda zbog uvođenja globalnih sankcija Moskvi izazvala je energetsku krizu, posebno u Europi, i istaknula potrebu za prelaskom na obnovljive izvore energije.

Egipatsko predsjedništvo Klimatske konferencije dalo je obećanje da će inovacije i čista tehnologija biti ključni dio dnevnog reda, s nekoliko dana posvećenih zelenom vodiku i dekarbonizaciji energije.

Na prošlogodišnjem Samitu o klimi u Glasgowu glavni fokus bio je na prestanku korištenja fosilnih goriva, posebno kada je riječ o proizvodnji električne energije. Prema jednom zaključku više od 30 zemalja obvezalo se ukinuti izravnu javnu potporu "međunarodnom nesmanjenom energetskom sektoru fosilnih goriva do kraja 2022.",što se procjenjuje na oko 24 milijarde dolara godišnje.

No nestašice energije izazvane ratom potkopale su napore da se poveća udio obnovljivih izvora energije, a neke zemlje, uključujući Njemačku, vraćaju se na ugljen i naftu kako bi nadoknadile manjak. Kako će ova nova neizvjesnost promijeniti cilj ubrzanja prijelaza na obnovljive izvore energije bit će ključna rasprava u Sharm el-Sheikhu.

Zemlje u razvoju trebaju financiranje klimatskih promjena

Afrički ministri okoliša i financija, međutim, izjasnili su se protiv brzog napuštanja fosilnih goriva, navodeći da je to rizično za njihov gospodarski rast. Dok su mnogi znanstvenici, klimatski aktivisti i UN rekli da je obnovljiva energija jedini put naprijed, nigerijska ministrica financija Zainab Ahmed kaže:

"Ako ne dobijemo financiranje po razumnoj cijeni za plin, uskraćujemo građanima u našim zemljama mogućnosti da postignu osnovni razvoj", rekla je ona na sastanku afričkih ministara održanom u Kairu u rujnu. Mnoge afričke zemlje također se oslanjaju na izvoz nafte i plina za financiranje mjera prilagođavanja klimatskim promjenama, poput širenja projekata obnovljive energije ili mjera s ciljem energetske učinkovitosti.

Budući da je Egipat usredotočen na zastupanje afričkih interesa tijekom COP-a, "pravedna i pristupačna energetska tranzicija" za kontinent također će biti središnja tema. Afrički jaz u financiranju klimatskih promjena iznosi oko 108 milijardi dolara godišnje, procjena je Afričke razvojne banke, a prima manje od 5,5% globalnog financiranja klimatskih promjena, dijelom zbog percepcije rizika i nerazvijenih zelenih financijskih tržišta.

"Istina je da resurse koji su nam potrebni treba iskoristiti. Treba biti smanjena njihova rizičnost", rekla je za DW u rujnu Amina J. Mohammed, zamjenica glavnog tajnika UN-a i bivša nigerijska ministrica okoliša.

Olakšice za dugove također bi mogle biti važna tema u raspravama na COP27, posebno u svjetlu ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19. U nedavnoj analizi Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj navodi se da bi trenutni otpis dugova za 58 zemalja u razvoju - više od tri četvrtine njih su u podsaharskoj Africi - mogao omogućiti oko 105 milijardi dolara državnih financija u cilju financiranja napora za borbu protiv klimatskih promjena.

"Budući da milijuni ljudi u najzaduženijim zemljama već pate od poplava, šumskih požara i velikih vrućina, program koji bi se bavio državnim dugom, uz klimatsku krizu i gubitak bioraznolikosti, donio bi trostruku korist", rekao je Sejal Patel, ekonomist za okoliš u IIED-u. "Dobro osmišljeni klimatski i prirodni programi ojačali bi ekonomsku otpornost tih zemalja, a time i njihov budući kapacitet za dugovanje", kaže on.

"Ovo je COP koji se održava u Africi", rekao je Mohammed. "Ako u ovom trenutku ne možemo pokazati predanost Africi, onda su obećanja stvarno prekršena."

Piše: Martin Kübler/DW
06.11.2022. 08:31:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh