Aleksandrija bi mogla potonuti

Čak i po najboljem UN-ovom scenariju, trećina grada koji je na delti Nila osnovao Aleksandar Veliki bit će pod vodom ili nenastanjiva do 2050. Milijun i pol stanovnika od njih šest milijuna morat će pobjeći iz svojih domova.

Njezine drevne ruševine i povijesni spomenici također su u velikoj opasnosti od Sredozemnog mora. Već su stotine stanovnika morale napustiti stanove koje su potkopale poplave 2015. i 2020. godine. Svake godine grad tone za više od tri milimetra zbog brana na Nilu koje zadržavaju riječni mulj koji je nekoć učvršćivao tlo te vađenja plina iz podmorja.

Istodobno razina mora raste zbog globalnog zagrijavanja. Sredozemno more bi se moglo podići za jedan metar u roku od tri desetljeća, po najgorim predviđanjima UN-ovog panela za klimu IPCC. To bi poplavilo "trećinu jako produktivnog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila" kao i "gradove od povijesne važnosti kao što je Aleksandrija", dodaje se.

Nestati bi mogla trećina grada

UN-ovi stručnjaci kažu da će se razina Sredozemnog mora podići brže od gotovo svih mora na svijetu. "Klimatske promjene su realnost, a ne više šuplja prijetnja", rekao je Ahmed Abdel Kader, čelnik agencije za zaštitu egipatske obale. Čak i u najboljem slučaju, Sredozemno more će se podići za 50 centimetara do 2050., po drugim egipatskim i UN-ovim istraživanjima.

Aleksandrija bi tada bila poplavljena 30 posto, četvrtina stanovnika morala bi se preseliti, a 195.000 bi izgubilo posao. Takva katastrofa imat će dramatične posljedice za 104 milijuna stanovnika Egipta jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji i jedno je od glavnih gospodarskih središta, rekao je Kader.

Širom delte more je već zašlo u kopno više od tri kilometra u zadnjih pedesetak godina, progutavši 1980-ih glasoviti svjetionik u Rosetti iz 19. stoljeća. Sve to poklapa se s eksplozijom broja stanovnika Aleksandrije u koju je u posljednjih deset godina doselilo gotovo dva milijuna ljudi, dok ulaganja u infrastrukturu, kao i drugdje u Egiptu, zaostaju.