Kočarice su najgori zagađivači

Koćarice ispuštaju gotovo istu količinu ugljika kao i zrakoplovi, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova, utvrdili su istraživači.

Zaštićena područja na moru učinkovito su sredstvo za obnovu biološke raznolikosti i za skladištenje ugljika koji inače zagrijava klimu, upozorio je tim 26 znanstvenika i konzervatora u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Trenutno samo sedam posto oceana i mora ima taj status ili je predloženo za status zaštićenih područja, a manje od tri posto pod potpunom je ili visokom zaštitom od ribolova, rudarstva i drugih oblika uništavanja morskih staništa, upozorili su. 

U studiji su istražili prednosti povećanja tog udjela na najmanje 30 posto, razinu koju su bi vlade trebale odobriti u ovoj godini u sklopu dogovora o novim ciljevima, usmjerenim na zaustavljanje i promjenu trenda štetnog utjecaja ljudi na prirodu.

Život u oceanima osiromašen je zbog prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i štete načinjene morskim staništima, upozorio je Enric Sala iz National Geographic Societyja, glavni autor studije.

"Jasno je da će čovječanstvo i gospodarstvo imati koristi od zdravijeg oceana. Brzo ćemo uvidjeti te prednosti budu li zemlje surađivale na na zaštiti najmanje 30 posto oceana do 2030. godine", naveo je u priopćenju povodom objave studije.

Istraživači su prvi puta izračunali klimatske utjecaje pridnenog koćarenja, ribolovne metode koja uključuje povlačenje teških mreža po dnu mora i oceana, i otkrili da u prosjeku svake godine proizvodi jednu gigatonu ugljika. To je više od ukupne godišnje emisije svih zemalja, uz izuzetak Kine, SAD-a, Indije, Rusije i Japana, rekli su.

Koautorica rada Trisha Atwood s državnog sveučilišta Utah priopćila je da "destruktivna" praksa koćarenja remeti morsko dno i oslobađa dio ugljika koji ono sadrži, a zatim ga mikrobi razgrađuju i pretvaraju u ugljični dioksid (CO2), koji potom izlazi iz mora u zrak, gdje povećava zagrijavanje planeta. Ako ostane u vodi, povećava se kiselost mora, što uništava koraljne grebene i smanjuje sposobnost oceana da upija ugljični dioksid iz atmosfere, dodala je.

"Rezultati studije o aktivnostima na dnu oceana „teško će se moći ignorirati u budućim klimatskim planovima", napomenula je Atwood.