« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 5 godina i 1 mjesec
MMM

Kava je (ipak) lijek?

Najnovija istraživanja nisu donijela slogu: je li kava štetna ili potpuno suprotno od toga, da je zapravo lijek?

Kava izaziva kontroverze među znanstvenicima
Kava izaziva kontroverze među znanstvenicima (Arhiva)
Više o

kava

,

najbolja kava

,

lijek

U čitavom svijetu milijuni ljudi ne mogu zamislili početak dana bez mirisne kave. Tek nakon prve šalice su "dušom i tijelom" spremni za novi radni dan i razlog tome ne leži samo u mirisu i aromi ovog napitka. "Kofein u kavi stimulira živčani sustav i potiče rad srca" objašnjava Kuno Güttler, farmakolog i toksikolog sa sveučilišne klinike u Kölnu. "To pak pojačava krvotok u mozgu i time dovodi više kisika. Zato se čovjek osjeća bolje i može bolje razmišljati."

Ovaj stručnjak ima još dobrih vijesti za ljubitelje kave: ona može ublažiti lake migrene i glavobolje koje nastaju zbog slabije cirkulacije u mozgu. Kod takvih migrena se proširuju kapilare i tako pritisak pada, a svaki otkucaj srca uzrokuje povratak pritiska i "kucajuću" glavobolju.

"Kofein sužava kapilare u mozgu i krv brže teče", objašnjava Güttler. Ipak, to nije "pravi" lijek i kava može pomoći samo kod lakših glavobolja. A na žalost, i tu postoji loša strana ako se stalno pije kava: u slučaju da prestanete uživati u tom napitku, kapilare se onda prošire i uzrokuju glavobolju kao posljedicu pokušaja odvikavanja.

Kofein je - otrov!

S druge strane, nisu svi znanstvenici uvjereni u blagotvorno djelovanje kave. Podsjećaju na notornu činjenicu da biljka kave zapravo stvara kofein iz veoma dobrog razloga: da bi svoje pupoljke zaštitila od kukaca. To je zapravo pesticid, a ne neko sredstvo koje je tu da bi se mi osjećali bolje. Sasvim suprotno od toga: ona je nezdrava jer potiče izlučivanje adrenalina iz nadbubrežne žlijezde i tako je zapravo naše tijelo, ispijanjem kave, u neprekidnom stresu. Baš kao i u opasnosti, mišići našeg tijela su napeti i povišena je razina šećera u krvi kako bi se aktivirala energija našeg tijela. Isto tako, kao pred opasnosti kad su potrebni mišići - za bijeg ili borbu, ubrzavaju se otkucaji srca i udisaji.

A kad taj poticaj ne dolazi iz potrebe, nego kroz šalicu kave koja se ispija svako malo, tako dolazi i do prevelike produkcije "hormona stresa" i smetnji u krvožilnom sustavu. Drugim riječima, ugodna jutarnja kava zapravo nema ništa od ugode, nego nas uvodi u stres koji će potrajati čitav dan.

Toksikolog Güttler ipak dodaje jedan važan detalj ovoj medicinskoj činjenici: kava je izrazito štetna samo kod određenih osoba koje su i genetski predodređeni za takvu reakciju. "Kofein se razgrađuje pomoću enzima CYP1A2, ali ima ljudi koji genetski izlučuju manje tog sastojka. To znači da kod njih kofein mnogo duže djeluje i sporije se razgrađuje. Kod takvih kavopija naravno da kofein može voditi do poremećaja u radu srca."

Malo je zdravo, ali što je previše...

Zapravo, jedva o nekom drugom prirodnom napitku ima toliko znanstvenih studija kao o kavi. I među njima ih ima mnogo koje ističu pozitivni učinak, osobito dugoročno. Tako se kavi pripisuje svojstvo da smanjuje opasnost do dijabetesa tipa 2 (neko vrijeme se ta šećerna bolest nazivala "starački dijabetes"), a pripisuje mu se i svojstvo da blagotvorno djeluje protiv Alzheimerove, ali i Parkinsonove bolesti.

Štoviše: ima ljudi koji izlučuju čak i više tog enzima nego što je uobičajeno i oni mogu piti kavu skoro kao da je voda. Ali i Güttler ipak upozorava kako se ne treba pretjerivati i kako "količina čini otrov". No sve do nekih 0,6 litara kave (naravno, riječ je o "njemačkoj", filtar-kavi) ispijanje kave neće ostaviti negativne posljedice na metabolizam.

Pri tome važnu ulogu ne igra samo kofein, nego i takozvani antioksidanti koji se nalaze u toj biljci. Jer oni razgrađuju u organizmu, u posljednje vrijeme na zao glas dospjele slobodne radikale. Oni pak nastaju od ultravioletnog zračenja, ispušnih plinova i otrova iz našeg okoliša i smatra se da mogu oštetiti stanice našeg organizma. "Naravno da imamo i naš, vlastiti antioksidativni sustav - ali kava može ojačati taj obrambeni sustav", objašnjava farmakolog Güttler.

Piše: M. Busch/A. Šubić/DW
21.10.2013. 17:43:56
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    Dragan šimunac
    28.11.2013. 10:20
    Malo je koja namirnica apsolutno dobra ili apsolutno loša za sve, što naročito vrijedi za kavu. Ona dakle u isto vrijeme može biti za nešto dobra, i jednako tako za nešto loša. Određene komponente kave mogu štetiti, dok neke druge pokazuju određene prednosti. Zbog ove naglašene dvojnosti, teško je imati potpuno jasnu sliku o zdravstvenim učincima ovoga masovno korištenog pića. Kada se govori o štetnosti i korisnosti kave često se koristi krajnje pojednostavljeni obrazac po kojem su male doze korisne, a velike štetne, što samo iznimno može biti točno.
    U obzir se moraju uzeti dvije važne stavke. Prva je različitost učinaka kofeinskih i beskofeinskih komponenti. Blagotvornost kave uglavnom se veže za beskofeinske sastojke, od kojih većina još uvijek ima nepoznate metaboličke učinke, dok se opasnosti najvećim dijelom povezuju s kofeinom, iako je suvremena znanost identificirala mnoštvo drugih potencijalno opasnih kemikalija u kavi.
    Druga stavka s kojom treba računati je dvojno djelovanje kava. To znači da u jednom slučaju ona može imati povoljan učinak, a već u drugom, štetan. Koristeći se kavom za olakšavanje određenih zdravstvenih tegoba, lako možemo upasti u druge zdravstvene rizike.
    Naši tjelesni sustavi su strukturirani na vrlo zamršen način zbog čega svaki čovjek ima vlastite slabe točke, koje mogu biti jače pogođene od ostalih dijelova tijela. Kava zbog toga često može biti okidač za nastanak raznih bolesti. Složenost njenog djelovanja u svakom organizmu ima primarne, sekundarne i tercijarne učinke što ovisi o tome kako i u kojoj mjeri je koristimo. Dok pruža mnoge kratkoročne koristi, kava izaziva i mnogo negativnih posljedica koje se moraju uzeti u obzir.
    Kava, dakle, zahtijeva vrlo pažljiv, selektivan i dobro izbalansiran individualni pristup u kojem svatko prema vlastitom zdravstvenom stanju i tjelesnoj strukturi treba pažljivo i odgovorno odvagnuti odnos eventualne koristi i moguće štete od ovoga pića i utvrditi vlastite sigurnosne granice. Trebamo znati kako kava nije nimalo bezazlena namirnica, iako nam se to na prvi pogled može činiti.

    Dragan Šimunac, autor knjige Kava i vaše zdravlje, www.kava.hr
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh