Kava je (ipak) lijek?

U čitavom svijetu milijuni ljudi ne mogu zamislili početak dana bez mirisne kave. Tek nakon prve šalice su "dušom i tijelom" spremni za novi radni dan i razlog tome ne leži samo u mirisu i aromi ovog napitka. "Kofein u kavi stimulira živčani sustav i potiče rad srca" objašnjava Kuno Güttler, farmakolog i toksikolog sa sveučilišne klinike u Kölnu. "To pak pojačava krvotok u mozgu i time dovodi više kisika. Zato se čovjek osjeća bolje i može bolje razmišljati."

Ovaj stručnjak ima još dobrih vijesti za ljubitelje kave: ona može ublažiti lake migrene i glavobolje koje nastaju zbog slabije cirkulacije u mozgu. Kod takvih migrena se proširuju kapilare i tako pritisak pada, a svaki otkucaj srca uzrokuje povratak pritiska i "kucajuću" glavobolju.

"Kofein sužava kapilare u mozgu i krv brže teče", objašnjava Güttler. Ipak, to nije "pravi" lijek i kava može pomoći samo kod lakših glavobolja. A na žalost, i tu postoji loša strana ako se stalno pije kava: u slučaju da prestanete uživati u tom napitku, kapilare se onda prošire i uzrokuju glavobolju kao posljedicu pokušaja odvikavanja.

Kofein je - otrov!

S druge strane, nisu svi znanstvenici uvjereni u blagotvorno djelovanje kave. Podsjećaju na notornu činjenicu da biljka kave zapravo stvara kofein iz veoma dobrog razloga: da bi svoje pupoljke zaštitila od kukaca. To je zapravo pesticid, a ne neko sredstvo koje je tu da bi se mi osjećali bolje. Sasvim suprotno od toga: ona je nezdrava jer potiče izlučivanje adrenalina iz nadbubrežne žlijezde i tako je zapravo naše tijelo, ispijanjem kave, u neprekidnom stresu. Baš kao i u opasnosti, mišići našeg tijela su napeti i povišena je razina šećera u krvi kako bi se aktivirala energija našeg tijela. Isto tako, kao pred opasnosti kad su potrebni mišići - za bijeg ili borbu, ubrzavaju se otkucaji srca i udisaji.

A kad taj poticaj ne dolazi iz potrebe, nego kroz šalicu kave koja se ispija svako malo, tako dolazi i do prevelike produkcije "hormona stresa" i smetnji u krvožilnom sustavu. Drugim riječima, ugodna jutarnja kava zapravo nema ništa od ugode, nego nas uvodi u stres koji će potrajati čitav dan.

Toksikolog Güttler ipak dodaje jedan važan detalj ovoj medicinskoj činjenici: kava je izrazito štetna samo kod određenih osoba koje su i genetski predodređeni za takvu reakciju. "Kofein se razgrađuje pomoću enzima CYP1A2, ali ima ljudi koji genetski izlučuju manje tog sastojka. To znači da kod njih kofein mnogo duže djeluje i sporije se razgrađuje. Kod takvih kavopija naravno da kofein može voditi do poremećaja u radu srca."

Malo je zdravo, ali što je previše...

Zapravo, jedva o nekom drugom prirodnom napitku ima toliko znanstvenih studija kao o kavi. I među njima ih ima mnogo koje ističu pozitivni učinak, osobito dugoročno. Tako se kavi pripisuje svojstvo da smanjuje opasnost do dijabetesa tipa 2 (neko vrijeme se ta šećerna bolest nazivala "starački dijabetes"), a pripisuje mu se i svojstvo da blagotvorno djeluje protiv Alzheimerove, ali i Parkinsonove bolesti.

Štoviše: ima ljudi koji izlučuju čak i više tog enzima nego što je uobičajeno i oni mogu piti kavu skoro kao da je voda. Ali i Güttler ipak upozorava kako se ne treba pretjerivati i kako "količina čini otrov". No sve do nekih 0,6 litara kave (naravno, riječ je o "njemačkoj", filtar-kavi) ispijanje kave neće ostaviti negativne posljedice na metabolizam.

Pri tome važnu ulogu ne igra samo kofein, nego i takozvani antioksidanti koji se nalaze u toj biljci. Jer oni razgrađuju u organizmu, u posljednje vrijeme na zao glas dospjele slobodne radikale. Oni pak nastaju od ultravioletnog zračenja, ispušnih plinova i otrova iz našeg okoliša i smatra se da mogu oštetiti stanice našeg organizma. "Naravno da imamo i naš, vlastiti antioksidativni sustav - ali kava može ojačati taj obrambeni sustav", objašnjava farmakolog Güttler.