« Hrvatska
objavljeno prije 8 godina i 1 mjesec
EUROSTUDENT

Kako žive hrvatski studenti

"Iznenađuje velik broj podskupina u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koji nemaju jednake životne uvjete", kazao je Thomas Farnell iz IRO-a

Kakav je život hrvatskih studenata?
Kakav je život hrvatskih studenata? (Shutterstock)
Više o

studenti

,

studiranje

,

Hrvatska

Studenti stručnih studija su u lošijem položaju od studenata na sveučilišnim studijima jer su češće nižeg socijalno-ekonomskog statusa, češće plaćaju školarine, životni troškovi su im veći, a vjerojatnost da dobiju stipendije ili smještaj u studentskim domovima mnogo manja, rečeno je danas na predstavljanju rezultata prvoga hrvatskoga istraživanja o socijalnoj i ekonomskoj slici studentskog života u Rektoratu zagrebačkog Sveučilišta, piše Hina.

Istraživanje "Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj" provedeno je u okviru međunarodnog istraživanja o socijalnim i ekonomskim uvjetima studiranja u Europi - EUROSTUDENT - koje se usporedno provodi u 25 zemalja.

Istraživanje je, na uzorku od 4664 studenta, provedeno u lipnju 2010., a predstavili su ga autori - Karin Doolan iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja, te Teo Matković sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta.

Naglasivši kako u Hrvatskoj ne postoje "tipični uvjeti studiranja", Farnell je rekao da istraživanje prvi put donosi detaljnu sliku studentskog života u Hrvatskoj (koliko troše na studij, kako se financiraju, u kakvu su smještaju i sl.).

"Iznenađuje velik broj podskupina u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koji nemaju jednake životne uvjete", kazao je. Kao primjer naveo je da troškovi studenata koji ne plaćaju školarinu i žive u studentskom domu mogu dosegnuti oko 15.000 kuna na godinu, a onih koji plaćaju školarinu i podstanari su čak su dvostruko viši. No godišnji troškovi izvanrednih studenata bez subvencija i onih koji studiraju na privatnim sveučilištima mogu nadmašiti 50.000 kuna.

Upozorio je da su stručni studiji, iako kraći, financijski zahtjevniji od sveučilišnih te da rezultati pokazuju kako treba osigurati jednake uvjete za sve, a posebno za najranjivije društvene skupine.

Doolan je napomenula da su studentice u većini među studentskom populacijom (56 posto) i nešto su zastupljenije na sveučilišnim nego na stručnim studijima. Uz to, izgledi za pristup visokom obrazovanju daleko su veći za studente obrazovanjijih roditelja nego li za studente čiji su roditelji završili samo osnovnu školu ili trogodišnje srednje obrazovanje.

Također, iako velika većina studenata navodi kako nemaju fizičke ili mentalne teškoće, znakovito je da ih 15 posto navodi neku takvu teškoću te da se tijekom studija nedovoljno vodi računa o njihovim problemima. Šest posto studenata ima djecu. Gotovo svi studenti služe se engleskim jezikom, no upozorila je Doolan, samo dva posto je studiralo u inozemstvu, a 77 posto ne kani studirati izvan Hrvatske. Dodala je kako rezultati pokazuju da su troškovi najvažniji uzrok slabije mobilnosti studenata.

Predstavljajući rezultate komparativnog istraživanja o sustavu financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Madžarskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Sloveniji, Doolan je upozorila da među promatranim zemljama Hrvatska najmanje izdvaja za visoko obrazovanje (0,81 posto BDP-a), Švedska 1,77 i Austrija 1,50 posto. Uz to znatan je udio školarina u Hrvatskoj u financiranju visokog obrazovanja i ne primjenjuju se sustavni socijalni kriteriji u njihovu određivanju, rekla je Doolan.

13.06.2011. 16:20:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh