Kako su nastale neke od najčešćih ljudskih gesti?

Svaki dan na različite načine komuniciramo s drugim ljudima, a da često nismo ni svjesni koliko stvari zapravo s njima izmjenjujemo bez da razmijenimo i jednu jedinu riječ. Upravo u tim stvarima i gestama leži prava ljepota međuljudske komunikacije. Portal TopTenz.net istražio je porijeklo nekih najčešćih gesta, a mi vam prenosimo najzanimljivije od njih.

Rukovanje

Pružanje i stiskanje ruku kojim dvije osobe pozdravljaju jedna drugu ili sklapaju ugovor koristi se više od 2000 godina, još tamo iz 2. stoljeća prije Krista. Ovom su gestom dvije strane pokazivale jedna drugoj da ne drže oružje, a samim time ni loše namjere, zbog čega je postala simbol zdravog natjecateljskog duha, jednakosti, povjerenja i uvažavanja. Isto tako, stisak desne ruke dugo je označavao i formalni pristanak na nekakav dogovor, dok je stisak lijevom rukom značio odustajanje od dogovora. Zanimljivo, svjetski je rekord u broju rukovanja u jednom danu godinama držao američki predsjednik Theodore Roosevelt, koji je na prijemu u Bijeloj kući stisnuo ruku 8,513 osobe. Taj je rekord oboren gotovo 70 godina kasnije, kada je gradonačelnik New Jerseya Joseph Lazaron 1977. stisnuo točno 11.000 ruku.

Pozdrav s dva uzdignuta prsta

Znak V koji se dobije podizanjem kažiprsta i srednjaka jedan od najvažnijih povijesnih simbola i gesta koji je vremenom mijenjao svoje značenje. Ako je vjerovati povjesničarima, znak su prvi puta koristili britanski strijelci nakon bitke kod Agincourta 1415. godine, rugajući se tako Francuzima koji su im obećali odsjeći ta dva prsta (kojima se pridržava strijela) nakon što ih pobijede. Budući da su Englezi nadmoćno pobijedili brojčano jače Francuze, dižući ova dva prsta u zrak željeli su im pokazati kako su im još uvijek na mjestu, unatoč prijetnjama. Za vrijeme Drugog svjetskog rata koristio ga je Winston Churchill kako bi pokazao znak pobjede (V - victory), ali ga je pokazivao s dlanom okrenutim prema van, kako ga ljudi ne bi miješali sa pokazivanjem srednjeg prsta, koji se pokazuje s dlanom okrenutim prema sebi. 1960-ih dva uzdignuta prsta postala su simbol mira, a to mu se značenje u svijetu održalo i do današnjih dana.

Uzvik Nazdravlje!

Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću utvrditi porijeklo običaja da se osobi koja kihne nešto poželi, ali imaju dvije glavne teorije. Jedna kaže kako je kihanje nekoć bilo znak dobrog zdravlja, stoga je željenje dobrog zdravlja kihaču bilo svojevrsno čestitanje i odobravanje. U zemljama središnje i južne Europe ljudima koji kišu želi se dobro zdravlje (primjerice, „Geshundheit!" u njemačkom jeziku). S druge strane, u zemljama anglosaksonskog kulturnog kruga, ljudima koji su kihnuli šalju se blagoslovi (engleski - „Bless You!") zbog davnih vjerovanja da kihanjem gubimo djelić duše, koji izlazeći iz našeg tijela postaje laka meta zlim duhovima koji kruže svuda oko nas, stoga takvoj osobi treba blagoslov. Zbog istog se razloga smatralo lošom navikom ne pokrivati usta dok kišemo, budući da na taj način omogućujemo zlim duhovima da uđu u naše tijelo.

Palac gore

Za palce podignute gore najčešće se (pogrešno) smatra kako su potekli još iz dana borbi gladijatora, gdje su publika ili car u čiju su čast borbe organizirane podizanjem ili spuštanjem palca odlučivali o sudbini poraženog borca. Povjesničari tvrde kako ovaj fenomen korijene vuče od stare engleske izreke „Here's my thumb on it" (Stavljam palac na to), čime se označavalo da osoba pristaje na neki ugovor ili dogovor. Dogovaranje posla zahtijevalo je da obje strane ispruže palac i podignu ga prema gore, što je značilo da je postignuto suglasje. Kroz stoljeća, ovaj je nekoć trgovački običaj postao generalni znak za prijateljsko slaganje ili odobravanje. Novi život i svjetsku popularnost palcu gore svakako je dao i Facebook, svojim legendarnim gumbom „Like" čija je ikona upravo palac podignut prema gore.

Salutiranje

Vojno se salutiranje tradicionalno radi tako da s četiri prsta istovremeno na ruci taknete rub svoje obrve. Smatra se da je običaj nastao za vrijeme Rimskog carstva, kada su vojnici salutirali svojim nadređenima zbog toga što su generale i vojskovođe smatrali boljima od sebe, stoga su tom gestom pokazivali da sakrivaju oči jer „nisu dostojni" da gledaju u svoje nadređene direktno. Jedna od teorija tvrdi i da je običaj nastao u srednjem vijeku, kada su vitezovi podizali vizire svojih kaciga i na taj način pokazivali protivniku da se ne žele boriti. Znanstvenici ovu teoriju argumentiraju i činjenicom da se taj dio kacige na srednjovjekovnom oklopu zvao „sallet", što je vrlo slično riječi „salute", odnosno salutiranje.