Kako se izračunava biološka dob čovjeka?

Biološka dob je koncept koji odražava stvarno stanje organizma, za razliku od kronološke dobi, koja se mjeri brojem godina života. Dok kronološka dob jednostavno predstavlja broj godina koje je osoba provela od rođenja, biološka dob pruža uvid u to koliko je tijelo zapravo "staro" u smislu funkcionalnosti i zdravlja. Ovaj koncept postaje sve važniji u medicini i zdravstvu jer može pomoći u procjeni rizika od bolesti i dugovječnosti.

Izračun biološke dobi nije jednostavan proces i obuhvaća različite metode koje se koriste za procjenu stanja organizma. Postoji nekoliko ključnih pokazatelja koji se koriste za određivanje biološke dobi:

1. Testovi fizičke sposobnosti: Jedan od načina za procjenu biološke dobi jest testiranje fizičkih sposobnosti, poput snage mišića, fleksibilnosti, brzine hodanja i kapaciteta pluća. Na primjer, smanjena snaga mišića ili sporija brzina hodanja može ukazivati na veću biološku dob, čak i ako je osoba kronološki mlađa.

2. Analiza krvi i biomarkeri: Krvne pretrage koje mjere razine određenih biomarkera, poput glukoze, kolesterola, upalnih markera i hormona, također mogu pružiti uvid u biološku dob. Na primjer, visoke razine upalnih markera mogu ukazivati na ubrzano starenje organizma.

3. Testovi funkcije organa: Procjena funkcionalnosti različitih organa, poput srca, jetre, bubrega i pluća, važan je dio izračuna biološke dobi. Na primjer, smanjeni kapacitet pluća ili oslabljena funkcija bubrega može značiti da je biološka dob osobe viša od kronološke.

4. Stanično starenje i telomeri: Jedna od najsuvremenijih metoda za procjenu biološke dobi uključuje mjerenje duljine telomera, zaštitnih kapica na krajevima kromosoma. Telomeri se skraćuju s vremenom, a kraći telomeri povezuju se s većom biološkom dobi i povećanim rizikom od bolesti povezanih sa starenjem.

5. Epigenetičke promjene: Epigenetika proučava promjene u ekspresiji gena koje nisu povezane s promjenama u samoj DNA sekvenci, a te promjene mogu odražavati procese starenja. Korištenjem epigenetičkih analiza, moguće je preciznije odrediti biološku dob osobe.

Važno je napomenuti da biološka dob nije statična; ona se može mijenjati ovisno o životnim navikama, prehrani, fizičkoj aktivnosti i drugim čimbenicima. Stoga, osobe koje redovito vježbaju, hrane se zdravo i izbjegavaju stres mogu imati nižu biološku dob od svoje kronološke dobi, dok osobe s nezdravim načinom života mogu pokazivati znakove ubrzanog starenja.

Zaključno, biološka dob pruža detaljniji uvid u stvarno stanje organizma od kronološke dobi, a njezino izračunavanje može pomoći u razumijevanju i poboljšanju općeg zdravlja te prevenciji bolesti povezanih sa starenjem.