Kako sami ubrzavamo proces starenja?

Nezdrava prehrana i manjak tjelesne aktivnosti mogu ubrzati proces nakupljanja senescentnih, odnosno starih i istrošenih stanica koje ubrzavaju proces starenja te nastanak bolesti i stanja tipičnih za osobe starije životne dobi, zaključak je istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Diabetes.

Sudeći prema podacima Centra za nadzor i prevenciju bolesti (CDC) 34,9 posto odraslih, odnosno 78.6 milijuna osoba, u Sjedinjenim Američkim Državama pretilo je. Pretilost povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 te određenih vrsta raka, što su ujedno i najčešći uzroci smrti koja bi se zdravim načinom života mogla spriječiti.

Liječnik Nathan LeBrasseur (PhD) i njegovi suradnici iz Robert and Arlene Kogod Center on Aging u klinici Mayo, željeli su saznati može li tjelesna aktivnost spriječiti preuranjeno nagomilavanje starih stanica te neuravnoteženost metaboličkih funkcija uzrokovanih brzom prehranom. Hipotezu su testirali na miševima, a podijelili su ih u skupinu koja je slijedila uravnoteženu prehranu i skupinu koja je slijedila brzu prehranu zasićenu kolesterolom i šećerom.

Brza hrana potiče stvaranje senescentnih stanica, a aktivnost taj proces usporava

Kod miševa koji su slijedili režim brze prehrane došlo je do nezdravog povećanja tjelesne težine i nezdrave promjene tjelesnog oblika. Većina masnoća skupila se u središnji dio tijela, oko unutarnjih organa, što je fenomen za koji je poznato da je povezan s brojnim bolestima koje uzrokuje pretilost. S druge strane, kad su isti miševi počeli vježbati na kolutu za trčanje njihovo se zdravlje značajno poboljšalo. Samo polovica miševa, bilo onih koji su slijedili zdravu ili nezdravu prehranu, imali su pristup kolutu za trčanje.

Obje skupine miševa imale su koristi od tjelesne aktivnosti, dok su miševi koji su slijedili brzu prehranu i koji su koristili kolut za trčanje dobili manje na tjelesnoj težini od onih koji su slijedili brzu prehranu, a nisu se bavili tjelesnom aktivnošću. Kod onih koji su bili aktivni također se usporio proces nagomilavanja starih stanica.

Kod miševa koji su slijedili režim brze prehrane i kod kojih je tjelesna aktivnost izostala, nagomilao se znatno veći broj starih stanica, što je povećalo rizik za pojavu srčanih bolesti i neravnoteže metaboličkih funkcija.

Znanstvenici vjeruju da rezultati istraživanja nude dokaz da nekvalitetna prehrana i manjak tjelesne aktivnosti mogu ubrzati proces starenja, i to ne samo na klinički vidljivoj razini, već i na biološkoj i staničnoj razini.

U videu koji slijedi, dr. LeBrasseur opisuje eksperiment proveden u sklopu istraživanja te iznosi rezultate:

Dr. LeBrasseur, koji je predvodio istraživanje, tvrdi: „Neki vjeruju da je starenje nešto što se jednostavno dogodi svima te da je to unaprijed određena sudbina, pa očekuju da će kad navrše 65, 70 ili 80 godina imati Alzheimerovu bolest, srčane bolesti ili osteoporozu".

Međutim, Le Brasseur tvrdi da određeni faktori poput zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti mogu pomoći, stoga ističe : „To ne znači da moramo biti maratonci, ali svakako trebamo naći način da budemo aktivniji kako bismo ostali zdravi te spriječili procese koji dovode do starenja i pojave bolesti koje idu uz nju".

Autorima istraživanja u cilju je podići svijest o tome da čak i zdrav način života u srednjoj životnoj dobi ne može u potpunosti zaustaviti biološki neizostavan proces starenja.