Kako reklame utječu na prehranu djece

Važnost ograničenog oglašavanja prehrambenih proizvoda koji ne ispunjavaju stroge prehrambene profile djeci mlađoj od dvanaest godina te posebice uvođenje samoregulacije tržišta po ovom pitanju ključne su poruke panela Velike oči malih potrošača - što nam djeca gledaju, održanog u sklopu ovogodišnjeg Weekend Media Festivala. Povod za panel bio je neujednačen stav prehrambene industrije u Hrvatskoj oko prihvaćanja globalnih inicijativa te lokalne samoregulacije po ovom pitanju.

„Edukacija o zdravoj prehrani se više ne događa isključivo unutar obitelji, već veliku ulogu imaju i obrazovne ustanove, javni sektor i mediji, ali i sama prehrambena industrija. Znanstveno je dokazano da mediji imaju moć u oblikovanju prehrambenih navika djece i adolescenata te izloženost djece TV reklamama utječe na njihove preferencije i može povećati opasnost nastanka debljine. Ne zaboravimo da mediji mogu odgojiti djecu u smjeru zdravijih odabira, stoga je (samo)reguliranje sadržaja i reklama namijenjenih djeci od iznimne važnosti za njihovu prehrambenu kulturu koja se formira u ranoj dobi", istaknula je doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist s Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb.

Zabrinjavajući statistički podaci pokazuju kako 26,4 posto djece školske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu dok je 11,2 posto pretilo. Na pojavu prekomjerne tjelesne težine kod djece utječu različiti čimbenici, no najčešće se kao „krivci" za pretilost djece ističu prekomjeran unos energije te tjelesna neaktivnost. Pretilost je tako postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, prvenstveno zato jer predstavlja veliko troškovno opterećenje državnog budžeta za koje se kontinuirano traži rješenje. Ponekad je to rad na prevenciji kroz edukaciju o zdravoj prehrani putem kampanja koje promiču uravnoteženu prehranu i aktivan život, a ponekad su to restriktivne mjere poput posebnih poreza na proizvode bogate nutrijentima od javnozdravstvenog interesa.

„Praksa država članica EU koje su uvele restriktivne mjere pokazuje da njihove negativne posljedice najviše osjete potrošači kroz povećanje cijena artikala koji, nažalost, čine glavninu košarice segmenta srednjih i nižih platnih mogućnosti. Dodatno, restrikcije i zabrane ne motiviraju proizvođače da unapređuju sastav svojih proizvoda te ne potiču potrošače na odabir hrane zasnovan na dobroj informiranosti. Samoregulacija, odnosno dobrovoljna odluka prehrambene industrije da sama preuzme obveze i djecu ne izlaže reklamama proizvoda s visokim udjelom nutrijenata od javnozdravstvenog interesa, može značajno doprinijeti usvajanju dobrih prehrambenih navika te preduhitriti upitno učinkovitu, a vrlo restriktivnu regulaciju od strane države", izjavila je Olivera Međugorac, predsjednica Koordinacija hrane i pića unutar HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i članica Upravnog odbora tvrtke Nestlé Adriatic.

EU Pledge, jedna od dobrovoljno preuzetih samoregulacija u EU, izglasan je krajem 2007. godine kada se 11 vodećih svjetskih tvrtki obvezalo da kroz elektroničke medije neće oglašavati proizvode djeci mlađoj od 12 godina, s iznimkom proizvoda koji ispunjavaju stroge prehrambene profile izrađene i odobrene od strane nezavisnih stručnjaka. Dodatno, usuglasile su se da neće ulaziti u škole s komunikacijom koja promovira proizvode, osim u slučajevima kada to izričito zatraži administracija škole s ciljem edukacije te da mrežne stranice tvrtki, kao i oglašavanje na stranicama trećih strana, neće biti korišteni za promociju proizvoda koji ne ispunjavaju stroge prehrambene profile. EU Pledge se dodatno zalaže za unapređenje postojećih proizvoda i razvoj inovacija koje nude zdravija rješenja potrošačima, jasno informiranje potrošača o sastavu proizvoda, razvoj vlastitih dobrovoljnih pravila glede marketinga i oglašavanja, posebno prema djeci, aktivnu podršku javno-privatnim partnerstvima koja promiču Strategiju SZO-a te promociju fizičke aktivnosti.

Danas su članice inicijative EU Pledge 21 prehrambena tvrtka čiji oglašivački volumen čini 80 % ukupnog europskog oglašivačkog budžeta unutar industrije hrane i pića. Prošle godine obaveze EU Pledgea ušle su u rezoluciju Globalnog Foruma potrošača, koji predstavlja preko 400 maloprodajnih lanaca, proizvođača i drugih igrača iz 70 zemalja te su se i oni obvezali preuzeti ove obveze do 2018. godine.

Na panelu održanom u sklopu Weekend Media Festivala sudjelovali su doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist s Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, Olivera Međugorac, predsjednica Koordinacije hrane i pića unutar HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, Mario Fraculj, predsjednik Odbora za regulaciju i samoregulaciju HURA-e te Ivan Gale, direktor odjela prodaje RTL-a.