Kako prestati biti noćna ptica i sačuvati zdravlje

Noćne ptice oni su ljudi koji prirodno idu spavati u vrlo kasno noćne sate zbog čega mogu osjetiti efekte sliče jet lagu na svakodnevnoj bazi. Do toga dolazi se moraju prilagoditi rasporedu ostatka svijeta koji je prilagođen 'jutarnjim tipovima' i u kojim je posao od 9 do 17 standard. 

Neke su studije otkrile i na noćne ptice imaju veći rizik za razvoj dijabetesa i srčanih bolesti. Međutim, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Birminghamu i Melbourneu, otkrili su  koje male životne promjene mogu značajno utjecati na život ljudi koji idu kasno spavati.

Za svoje su istraživanje prikupili 22 zdravih volontera s navika kasnog odlaska u krevet. Tipično vrijeme odlaska na spavanje bilo je 2.30 ujutro, a bude se oko 10.15 ujutro.

Stručnjaci su rezultate otkrili u časopisu Sleep Medicine.

4 promjene koje poboljšavaju svakodnevno funkcioniranje noćnih tipova

"Živjeti s takvim bioritmom stavlja te ljude u lošiju poziciju  u odnosu na ostatak društva", kaže autor studije Andrew Bagshaw za MedicalNews.

Zato su znanstvenici htjeli otkrili koje male navike mogu pomoći individualcima. Proučavali su i kakav utjecaj na zdravlje ima nepodudarnost bioritma i ritma modernog društva. Ovo su bile promjene koji su sudionici prošli: 

• budili su se 2 do 3 sata ranije nego inače i trudili se biti izloženi što više prirodnom svjetlu
• odlazili su u krevet  2 do 3 sata ranije nego inače kako bi smanjili izloženost umjetnom svjetlu
• održavali su isti raspored 
• jeli su doručak čim su se probudili, a večera je bila najkasnije u 19 sati

Nakon trotjedne intervencije, volonteri su pokazali poboljšanje u kognitivnim vještinama, brže su reagirali i imali više snage. Priznali su da se najbolje osjećali popodne, a inače su to bile večeri.

"Uspostavljanje jednostavnih rutina može pomoći noćnim pticama da prilagode tjelesne satove i poboljšaju generalno fizičko i mentalno zdravlje. Nedovoljno sna i cirakdijska nepodudarnost može omesti niz tjelesnih procesa i povećati rizik od srčanih bolesti, raka i dijabetesa", dodala je koautorica Debra Skene.