Kako izbjeći noćne more

Događaju se gotovo isključivo u REM fazi spavanja (Rapid Eye Movement = brzi pokreti očiju) u koju periodično ulazimo, otprilike svakih 90 do 110 minuta. Kako noć odmiče, REM faze sve su intenzivnije i dulje, tako se i noćne more javljaju pretežno pred jutro, potkraj spavanja.

Medicinski portal WebMd naglašava da treba razlikovati neugodne snove i noćne more, iako obje senzacije smanjuju kvalitetu sna i ometaju normalno dnevno funkcioniranje.

Naime, noćne će vas more uvijek probuditi, a ružan san možete i prespavati. Stručnjaci za spavanje kažu i kako je normalno s vremena na vrijeme imati noćne more.

Za noćne je more karakteristično da njihov sadržaj uglavnom podrazumijeva neku opasnost po sanjača. Zanimljivo je i da se, odmah nakon buđenja, on obično može prisjetiti detalja sna, često ga tijekom dana prate strah ili tjeskoba kao reakcija na proživljeni noćni sadržaj.

Populacije, najizloženije noćnim morama, osobe su s PTSP-om i djeca do desetog rođendana. Naime, do tada se tri četvrtine djece može prisjetiti barem jedne noćne more.

Studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu, objavljena 2009. u "Sleep Medicine Clinics", otkrila je da 80 posto ljudi koji pate od PTSP-a imaju česte noćne more. Zanimljivo je i da više žena nego muškaraca tvrdi da ima noćne more, no to može biti posljedica veće ženske iskrenosti o tegobama povezanima sa psihom.

Kada potražiti pomoć

Povremene noćne more nisu zdravstveni problem, ali ako su učestale, mogu generirati strah od ponovnog usnivanja, što prijeti izazivanjem daljnjih problema, kao što su dnevna sanjivost, otežana koncentracija i razdražljivost. Učestalost noćnih mora upozorava na depresivni, anksiozni ili stresni poremećaj, a uzrok mogu biti i neki lijekovi.

Na popisu lijekova koji povećavaju vjerojatnost noćnih mora WebMD uvrstio je antimikrobna sredstva, beta-blokatore, lijekove za krvni tlak, za Parkinsonovu bolest, za pomoć u prestanku pušenja, ali i stimulanse poput amfetamina i metilfenidata (poput onih koji se koriste za liječenje ADHD-a i narkolepsije).

Noćne more mogu biti posljedica neliječene depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Ispravno liječenje može ublažiti ili prorijediti noćne more uz korištenje antidepresiva, anksiolitika ili psihoterapije.
Ako osoba ne ispunjava kriterije za depresiju ili anksioznost, preporučuje se pregled psihologa, koji može utvrditi psihološke uzroke noćnih mora i pomoći pri razrješavanju eventualnih potisnutih stresnih iskustava.

Noćne more mogu se staviti pod kontrolu i kvalitetnom organizacijom života i izbjegavanjem prekomjernog stresa. Od pomoći mogu biti tehnike opuštanja, kao što su joga ili autogeni trening. Provođenje vježbi opuštanja mnogima pomaže ublažiti tjeskobu i napetost nakon buđenja iz noćne more kako bi ponovno mogli usnuti.

Strašni snovi

Strašne snove proživljavaju sanjači koji u snu stenju, viču, naglo se okreću, ali se u većini slučajeva neće probuditi. Prilikom epizode takvog sna dolazi do ubrzanog rada srca, disanja, znojenja i mišićne napetosti. Ako se sanjač i probudi, bit će zbunjen i sjećat će se samo djelića ružnog sna. Noćni se strahovi javljaju u prvoj trećini noći za vrijeme dubokog sna, ali izvan REM faze.

Ljudi koji boluju od depresije, anksioznosti ili stresnog poremećaja, kao i oboljeli od graničnog poremećaja ličnosti, u većoj su opasnosti od ovakvih snova.

Kao i noćne more, i noćni strahovi najčešće pogađaju djecu. Prema američkim istraživanjima, najprisutniji su kod djece između četvrte i 12. godine. Prilikom takve epizode, djeca plaču ili buncaju, oči su im otvorene, ali ne prepoznaju nikoga, jer su i dalje u polusnu. U takvom slučaju nije preporučljivo buditi dijete. Ne dođe li do nezgode, epizoda noćnog straha veći je problem za okolinu nego za dijete, koje ujutro nema pojma o onome što se dogodilo tijekom noći.

Bolesti i stanja povezana s noćnim morama i strahovima

Ponekad svakodnevni stres, briga o školi ili poslu, može donijeti noćne more. Životne promjene, poput selidbe ili gubitka voljene osobe, također mogu donijeti noćne more, a vjerojatnost njihove pojave povećava se kod mentalnih oboljenja - bipolarnog poremećaja, depresije, općeg anksioznog poremećaja ili shizofrenije.

Nije neuobičajeno ni imati noćne more nakon fizičkog zlostavljanja ili nesreće. Za osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) ili apnejom noćne more su česte, kao i kod osoba koje zloupotrebljavaju alkohol. Iako alkohol u početku može pomoći da osoba zaspe, on uzrokuje plići san, češća buđenja i živopisne snove.

Kako izbjeći noćne more i strahove?

Preporučuje se da zadnji obrok pojedete dva do tri sata prije spavanja, ići na počinak u isto vrijeme i u ugodnom okruženju, s optimalno prilagođenom temperaturom.

Svakodnevno prakticiranje autogenog treninga, vježbi disanja, joge ili meditacije smanjuje ukupno stresno opterećenje organizma. Jednake učinke daje i redovita tjelesna rekreacija, a najbolje je kombinirati vježbe opuštanja s tjelesnim naporima.

Moguće nuspojave melatonina

Melatonin je hormon koji regulira normalni cirkadijalni ritam, ali također potiče cjelokupno funkcioniranje tijela i služi kao antioksidans. Proizvodnja melatonina postupno se smanjuje zbog starosti, ali i stalne izloženosti stimulativnom svjetlu i vizualnim efektima.

Kako bi se nadomjestio manjak i skratilo vrijeme za usnivanje, melatonin se može konzumirati kao dodatak prehrani, s tim da se kao nuspojava većih doza spominju i noćne more. Noćne more o kojima izvješćuje skupina korisnika melatonina, mogu biti posljedica duljeg ukupnog trajanje sna, odnosno duljeg vremena provedenog u REM fazi sna. Sam po sebi, melatonin nije poznat po tome da utječe na to jesu li snovi dobri ili loši.