Kakao - biljka kojom se hrane ljudi, a vjerojatno i bogovi

Kakao u bilo kojem od dostupnih oblika - zrnu, komadićima ili u prahu, po svojim nutritivnim svojstvima smatra se jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu.

Kakao biljka je dobila ime Theobroma cacao, gdje "theobroma" upravo i znači "hrana bogova". Raste na drveću prosječne visine od 4 do 8 metara.

Kakao biljka porijeklo vuče iz tropskih krajeva južne Amerike, a plod se najčešće koristi za izradu kakao praha i čokolade. U stara vremena ovaj je napitak bio rezerviran samo za ratnike i društvenu elitu, a imao je sakralne i svečane karakteristike.

No, postoje dvije značajnije teorije o podrijetlu divljeg kakaovca. Jedna grupa znanstvenika vjeruje da su originalne jedinke divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazone, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potječe iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike.

Plod stabla kakaa je jajolikog oblika, dugačak do 30 cm i težak do 500 grama. U plodu se unutar bijelog mesa nalazi 20 - 60 sjemenki. Pulpa se koristi za izradu sokova, dok se od ploda dobiva kakao prah i kakao maslac. 

Čitav plod kakao biljke je jestiv.

Svako sjeme ove biljke sadrži do 50% masnoće od koje se izrađuje kakao maslac. U kakau se također nalazi i teobromin, sastojak vrlo sličan kofeinu.

Kakao je u divljem obliku danas moguće pronaći još samo u podnožju Anda, na visini od 200 do 400 metara, u području Amazone i u blizini rijeke Orinoco. 

Prvi europski susret s kakaom imao je Christopher Columbo, koji je kakao nazvao "lješnjacima čudesnog izgleda". Kakao biljka je u Europu stigla u obliku napitka prvi put  1519. godine.

Kakao biljka pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Sadrži najveću koncentraciju antioksidansa, i to u usporedbi s bilo kojom drugom namirnicom na svijetu. Ti antioksidansi uključuju polifenole, katehine i epikatehine.

Izvrstan je izvor željeza, kroma, mangana, cinka i vitamina C. Kakao biljka bogata je mineralima, posebno magnezijem.

Prema rezultatima istraživanja dijabetičari koji redovito konzumiraju kakao imaju znatno bolju krvnu sliku i normalizirani krvni tlak. Kod njih je zabilježena i manja stopa srčanih oboljenja i infarkta. Kakao pomaže i u borbi protiv stresa i depresije.

Kakao sadrži i katehine, polifenole za koje se vjeruje da štite od srčanih oboljenja, karcinoma, ali i niza drugih bolesti. Štiti naš organizam od utjecaja slobodnih radikala pa tako i štiti od mnogih vrsta raka.

Kakao biljka ima više antioksidansa nego crno vino, borovnice, acai bobice, šipak i goji bobice zajedno!

Ono što nam je svima vrlo važno je činjenica da se u kakau nalaze i hormoni sreće, serotonin i dopamin. Stoga ne čudi da mnogi svoju potrebu za ljubavlju zamjenjuju čokoladom, čiji glavni sastojak je kakao.

Sirovi kakao koristi se u zrnu, komadićima ili u prahu. Može se reći sa sigurnošću da je po svojim nutritivnim svojstvima, jedna od najhranjivijih namirnica na svijetu.

Kakao treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Zrno kakaa obiluje omega-6 masnim kiselinama koje hrane mozak i pomažu cjelokupnom zdravlju organizma.
Nemojte se zavaravati da kada jedete običnu čokoladu (koliko god ona bila tamna) unosite u organizam dobar i zdravi kakao.

Nažalost, u procesu proizvodnje čokolade kakao se zagrijava i gubi svoja nutritivna i ljekovita svojstva pa treba uvijek birati čisti, organski kakao i uživati u njegovim blagodatima.