Je li nas otkriće kuhanja učinilo ljudima?

Bez kuhanja prosječna osoba bi trebala pojesti oko 5 kg sirove hrane kako bi preživjela. Dnevni unos voća i povrća značio bi maraton od 6 sati žvakanja. Već je općepoznato da je dodavanje mesa u dnevnu prehranu naših predaka stimuliralo rast mozga i povećanje inteligencije. Meso kao koncentrirani oblik energije, značilo je ne samo rast mozga nego i kraj potrebe da se posveti cijeli dan kako bi se održala dnevna potreba za nutrijentima. Kao posljedica toga, više je vremena ostalo za razvoj socijalne strukture.

Profesor Richard Wrangham s Harvarda vjeruje kako razvoj nije počeo samo promjenom namirnica u našoj prehrani, nego i načinom na koje su pripremane. "Smatram kako je kuhanje najveći napredak u kvaliteti prehrane u cijeloj povijesti života", tvrdi. "Našim precima hrana je vjerojatno slučajno upala u vatru. Otkrili su da je tako ukusna i to je otvorilo potpuno novi smjer za čovječanstvo."

"Zbog kuhanja čovjek je razvio manji probavni trakt, što je dovelo do uštede energije i veće stope preživljavanja", dodaje profesor Wrangham. S ovim se slaže i profesor Peter Wheeler sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu. Naime, kuhanje sažima stanice, što znači da naš želudac treba manje raditi kako bi probavio hranjive tvari. "To oslobađa energiju koja se može koristiti za hranjenje i rast mozga. Povećanje mozga proporcionalno je smanjenju probavnog sustava", navodi Wheeler. Prema njemu, nije nimalo čudno da je čovjek kao najpametnija vrsta na Zemlji, ujedno i jedina vrsta koja kuha.