Izložba "Mentalne mape" autora Ivana Kovačevića u Galeriji SC

Izložba Mentalne mape  autora Ivana Kovačevića može se pogledati u petak, 15. siječnja 2021. od 17 do 20 sati, a od 18. do 26. 1. radnim danom od 16 do 20 sati u Galeriji SC, Savska 25.

„ ...ni jedno tijelo ne razumijemo drugačije negoli kao djeljivo, ni jedan razum ne razumijemo drugačije negoli kao nedjeljiv: jer mi ne možemo zahvatiti polovicu ni jednog razuma kao što možemo i od bilo kojeg najmanjeg tijela; tako se te njihove naravi prepoznaju ne samo kao različite, nego na neki način i kao oprečne." [1]

Perceptivno iskustvo pojedinca ovisi o podražajima koje će iz vanjskoga svijeta prenijeti njegovi osjetilni organi, a um će na temelju tih podražaja, prethodnog znanja i iskustva ostvariti nekakav osjećaj, reakciju koja može rezultirati konkretnom tjelesnom reakcijom. Na pitanja kako se mentalni procesi odigravaju zajedno s pratećim iskustvenim aspektom u svijesti, kada započinje to svjesno iskustvo i kako ono proizlazi iz nakupine sivih tvari elektrokemijskim procesima, neuroznanost još nije ponudila konkretne odgovore.

Tražeći uzrok ustaljena osjećaja uznemirenosti, tjeskobe i poteškoća sa spavanjem koje su rezultirale određenim ograničenjima u životu, Ivan Kovačević odlazi na ultrazvučni pregled glave nakon kojeg medicinska istraživanja pokazuju sasvim normalnu funkciju mozga. Taj događaj označuje prekretnicu u njegovu odnosu prema unutarnjim psihičkim procesima, nakon čega umjetničko-istraživačkim pristupom ponire dublje u svoj um u želji za oporavkom, promjenom i spoznajom sebe. Fasciniran CT snimkom lubanje, uzima je kao glavni motiv rada, te manipulacijom uobičajenoga monokromatskog prikaza mozga dolazi do željenih naglasaka određenih moždanih područja. U nekim se slučajevima pacijentima prije ultrazvučnog pregleda u venu ubrizgava kontrastno sredstvo kako bi se postigao što bolji prikaz moždanih aktivnosti. Upravo iz te medicinske prakse izvire estetska odrednica rada - različite boje prikazuju različite dijelove mozga zadužene za određene funkcije u tijelu, ali i raznovrsna mentalna stanja. Snimku glave autor reproducira u tehnici serigrafije, koristeći više šablona koje rezultiraju koloristički bogatim grafikama u maniri pionira pop-art pokreta. Posebna je pozornost pripisana bojama, njihova su značenja povezana s osobnim psihološkim stanjima. Tako su plava, zelena i crvena na jednoj snimci obavijene ružičastim koloritom označujući je kao inspirativnu, prozračnu i strastvenu, dok je na drugoj slici ljubičasta vezana za pojmove transcendencije i meditacije, a žuta simbolizira stvaralaštvo i mudrost. Uz grafike, izložen je i video rad Puls sjećanja te prostorna instalacija Slojevi uma načinjena od niza horizontalno postavljenih ploča pleksiglasa koje su perforirane tako da u svojoj unutrašnjosti tvore prazninu u obliku ljudske glave, naglašavajući pritom metafizičku dimenziju ljudskog postojanja. Mentalne mape Ivana Kovačevića formirane su u želji za spoznajom, otkrivanjem sebe, kao mehanizam s pomoću kojeg se umjetnik nosi s vlastitim psihološkim procesima. One nastaju kao potreba za fizičkim zapisom onoga što se inače krije ispod ljušture, što se slijeva našim emotivnim tijelom, onoga što nije opipljivo i što na neki način guši naše mogućnosti i sposobnosti, a ostaje neimenovano i nepoznato. Manipulacijom snimaka moždanih tvorevina umjetnik preuzima kontrolu nad sobom i unutarnjim procesima i to postaje način kojim se mentalna stanja, misli i emocije dovode na vidljivo, da izjave svoju postojanost i da se materijaliziraju u stvarnosti.

Promišljanje međuodnosa duše i tijela, odnosno uma i mozga, seže u antičko doba, a odgovore nastoji pružiti filozofija uma, grana suvremene analitičke filozofije. Oprečno monizmu prema kojemu tijelo i um nisu dvije ontološki razdvojene vrste entiteta, dualizam je stajalište unutar filozofije uma koje tvrdi da su oni na neki način odvojeni jedno od drugoga, da mentalni fenomeni u nekom pogledu nisu čista fizikalna tvorevina mozga. Postoji mogućnost da znanstvene discipline koje se bave funkcijom mozga još nisu dovoljno razvijene da slikovnim pregledom moždanih struktura ponude rješenja za sve neželjene procese i sadržaje ljudske mentalnosti, a možda će ti neobjašnjivi fenomeni odgovore morati potražiti u nematerijalnom principu čovjekova života.  ( predgovor, Sara Mikelić)