Iskoristite proljeće - donosi nam smijeh, sreću i energiju

"Zima je razdoblje propadanja i smrti. Proljetna groznica je pravi fenomen", kaže harvardski profesor, neuropsihijatar John Sharp, autor knjige "Emocionalni kalendar" (The Emotional Calendar). Sharp godinama istražuje kako promjene godišnjih doba, zajedno s kulturološkim faktorima, utječu na naše ponašanje.

"Proljeće dovodi do promjene neurotransmitera u mozgu koji utječu na naše raspoloženje i hormone", objašnjava Sharp i dodaje: "Činjenica je da se u ovo doba godine povećavaju razine serotonina i dopamina, no ne znamo zašto. Imamo više energije, spremni smo na životne promjene, a kod većine se javlja i jači seksualni nagon."

Na raspoloženje utječu i sretni ljudi koji nas okružuju. "Fizički i kulturološki faktori poput svjetlosti, topline i Uskrsa, daju nam energiju. Također, ljudi oko nas se više smiju, a manje mršte, članovi obitelji i prijatelji su sretniji", kaže Sharp.

Sunce = čudotvoran sastojak za sreću

Alfred Lewy sa Sveučilišta Health Sciences u Oregonu proveo je istraživanje o utjecaju sunca na ponašanje. Dulji dani, zajedno s činjenicom da je vani svjetlije nego u kući, pune tijelo energijom i utječu na naš prirodni ritam. Što sunce ranije izlazi, to više energije imamo. Nedostatak svjetlosti tijekom zimskih mjeseci usporava proces buđenja pa punu snagu i koncentraciju stječemo tek sredinom dana.

Nažalost, proljeće ne donosi poboljšanje za osobe koje pate od depresije cijele godine. "Najveći broj samoubojstava u SAD-u bilježimo upravo u travnju. Depresivne osobe često ne podnose lijepo vrijeme i sretne ljude oko sebe pa na proljeće mogu još dublje potonuti", kaže Sharp.

Pozitiva

Proljeće je puno bolje od siječnja za postavljanje novih ciljeva i donošenje odluka. Budimo se fizički i mentalno. "Um funkcionira na bazi petlje. Na proljeće i ljeto teži optimizmu. Um prepoznaje pozitivne signale koje mu šalje tijelo (osjećaj lakoće), a tijelo prihvaća optimizam uma", objašnjava meditacijski stručnjak Andy Puddicombe.

Što jesti za još bolji osjećaj?

Izbjegavajte jednostavne ugljikohidrate poput bijelog kruha, tjestenine, riže i krumpira. Također, konzumirajte manje soli, a više hrane koja je bogata kalijem (banana, lubenica, jagode). Jogurti s prirodnim kulturama pospješuju probavu. Važne su i zelene hranjive tvari koje pronalazimo u pšeničnoj travi, brokuli i špinatu. Dobar izbor su zob, puretina, piletina, jastog i indijski oraščić.