Industrijska konoplja u Hrvatskoj

O problematici uzgoja i proizvodnje industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj govorio je dr.sc. Predrag Putnik na predavanju koje je održao u sklopu 12. Festivala znanosti u Tehničkom muzeju grada Zagreba.

Riječ „kanabis" stara je oko 2900 godina te u gotovo svim indoeuropskim jezicima dolazi od rijeci „ςana" što označava ljekovitu biljku. Konoplja kao industrijska biljka primarno je korištena za izradu platna i konopaca, a ljudima je poznata oko 5000 godina. Iako je porijeklo biljke nepoznato, pretpostavlja se da dolazi iz Središnje Azije, te da ju je otuda u Europu oko 1500 g.p.n.e prenio narod Skita.

Uzgoj konoplje doživljava uzlet u Europi jer se koristila za proizvodnju platna i konopaca za povijesno slavne jedrenjake Genove, Mletaka, Španjolske, Engleske, Francuske i Nizozemske. Rusija je oko 800. godine n.e. imala razvijenu proizvodnju i trgovinu konopljom te gotovo tisuću godina nakon toga bilježi konstantan porast uzgoja te biljke. 

Tijekom 16. i 17. stoljeća konoplja je iz Škotske prenesena u Sjedinjene Američke Države dok su Španjolci potaknuli ekspanziju konoplje u Čileu (Pasković, 1941; Dubreta, 2006). Hrvatska se do 1961. nalazila u samom svjetskom vrhu zemalja proizvođača konoplje, nakon čega proizvodnja potpuno prestaje, da bi nakon 2012. zabilježila nagli uspon.

Podvrste konoplje su: sativa ,indica i ruderalis (Brown, 2009). Konoplja se uglavnom uzgaja za vlakna, ulje, sjeme (najčešće podvrsta sativa) i ilegalnu proizvodnju narkotika (podvrsta indica).

Prema časopisu „Popular Mechanics" iz 1938. „New Billion dollar crop" konoplja može poslužiti u izradi 25 000 različitih proizvoda. Tako zbog kvalitetnih proteina i visoke količine nezasićenih masnih kiselina u sjemenu, smatra se izvrsnom hranom. Osim hrane, ova biljka ima potencijal za široku primjenu u medicinskoj i tekstilnoj industriji te u graditeljstvu kao i za proizvodnju biodiesela.

Psihotropna supstanca iz konoplje odgovorna za njezinu ilegalnu reputaciju je Δ⁹-tetrahidrokanabinol (THC). Ilegalnost konoplje, velikim je dijelom posljedica pritisaka SAD na UN zadužene za zakonodavnu regulaciju svjetskog prometa narkotika, a uzrokovanih američkim unutarnjim sociokulturnim i političkim utjecajima.

Narkotičko uživanje kanabisa u SAD-u asociralo se sa diskvalificiranim dijelom stanovništva što se temelji na rasnim i vjerskim predrasudama. Upravo su takvi stavovi američkog društva poslužili za negativan imidž i demoniziranje kanabisa tijekom procesa kriminaliziranja.

Osim toga, razvoj konkurentske industrije vlakana te naftna i papirna industrija naknadno su doprinijeli zabrani konoplje dok joj se kriminalizacijom smanjila i konkurentnost na tržištu. Doba kriminaliziranja konoplje poklopilo se i s prohibicijom u SAD. Tijekom prohibicije u SAD zabranjeni su svi psihoaktivni dijelovi biljaka.

Sve je to rezultiralo svrstavanjem konoplje u ilegalne biljke u većini svjetskih zemalja, a na temelju Jedinstvene konvencije UN-a o narkotičkim drogama iz 1961.(Dubreta, 2006). Hrvatska ima 6 zakona i pravilnika o reguliranju prometa konoplje te je zakonodavac tek od 2012. počeo dozvoljavati kontrolirani uzgoj industrijske konoplje. Iako uzgoj konoplje u RH bilježi rast zadnjih godina, budućnost masovnog industrijskog uzgoja i dalje je neizvjesna.