Bogati bi trebali platiti...

Svjetske vlade zastupljene na samitu u Bakuu, prijestolnici Azerbejdžana, nastoje dogovoriti sveobuhvatni plan financiranja za borbu protiv klimatskih promjena, ali razgovore su obilježile podjele između bogatih vlada koje se opiru velikim izdvajanjima i zemalja u razvoju koje inzistiraju na više financijskih sredstava. 

Pregovarači imaju samo nekoliko sati da premoste svoje razlike prije nego što dvotjedna konferencija, koja trebazavršiti u petak navečer, uđe u produžetke, uz očekivanja da bi cilj od 250 milijardi dolara mogao još narasti.

"Bijesan sam. To je smiješno. Baš smiješno", rekao je Juan Carlos Monterrey Gomez, posebni predstavnik Paname za klimatske promjene. Tvrdi da je predloženi iznos nedovoljan. "Čini se da razvijeni svijet želi da planet gori", rekao je. 

Europski pregovarač rekao je u međuvremenu Reutersu da je novi nacrt sporazuma preskup i da se nije učinilo dovoljno da se poveća broj zemalja koje doprinose financiranju.

"Nitko nije zadovoljan s tom brojkom zato što je visoka i nema gotovo ništa od povećanja baze onih koji doprinose", rekao je pregovarač.

Vlade koje bi trebale predvoditi financiranje uključuju Europsku uniju, Australiju, Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Japan, Norvešku, Kanadu, Novi Zeland i Švicarsku.

Nacrtom se pozivaju zemlje u razvoju da dobrovoljno daju doprinos za financiranje borbe protiv klimatskih promjena, ali se naglašava da to neće utjecati na njihov status "nacija u razvoju" u UN-u, što je crvena linija za zemlje poput Kine i Brazila.

Neizvjesna uloga SAD-a

Pregovore je opteretila i neizvjesnost po pitanju uloge Sjedinjenih Država u sporazumu nakon što je klimatski skeptik Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 5. studenoga i obećao da će povući jednog od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova iz međunarodnih klimatskih napora kad ponovno preuzme dužnost u siječnju. 

Azerbajdžansko predsjedništvo COP29 opisalo je tekst od petka kao "prvi odraz" onoga što su zemlje rekle na konzultacijama.

"Nastavit ćemo surađivati ​​sa stranama kako bismo zajednički dogovorili konačne prilagodbe nekoliko otvorenih, ali važnih pitanja", navodi se u priopćenju.

U nacrtu se postavlja širi cilj prikupljanja 1,3 bilijuna dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2035., što bi uključivalo financiranje iz svih javnih i privatnih izvora.

No pregovarači su upozorili da bi smanjivanje jaza između obećanja vlade i privatnika moglo bi biti nezgodno. 

"Ovaj cilj morat će se podržati ambicioznim bilateralnim djelovanjem, doprinosima MDB-a i naporima za boljom mobilizacijom privatnog financiranja, između ostalih kritičnih čimbenika", rekao je visoki američki dužnosnik, referirajući se na multilateralne razvojne banke.

Klimatski samit trebao bi završiti u gradu na Kaspijskom moru do kraja dana. Ali i prethodni COP-ovi tradicionalno su trajali dulje od predviđenog.