Idealna težina zapravo ne postoji?

Sad kad su već i stručnjaci shvatili da stalno vaganje i prebrojavanje svake kalorije vodi u čisto ludilo, a ne prema idealnoj liniji, dolazi novi udarac za industriju skidanja kilograma - matematičar s Oxforda obrušio se na famozni BMI.

Nakon što je rastavio BMI na sastavne dijelove i poigrao se brojkama i statistikama, zaključio je da je indeks tjelesne mase upotrebljiv za prosječne ljude, no za one iznad 182 cm i ispod 152 cm ne vrijedi.

Prema njegovim izračunima, viši i niži ljudi trebali bi u formulu uvrstiti svoju težinu pomnoženu s 1.3, a visinu povećati za 2.5 puta i tek tada se može dobiti neki rezultat koji je blizu istine, iako je brojkama jako teško izraziti zdravlje organizma ili pravilnost prehrane.

Kad smo već kod brojki, bolja je ideja paziti na struk i odnos prema bokovima. Naime, najgore masti za naše zdravlje skupljaju se upravu tamo, pa osobe koje imaju struk širi od 88 cm (žene) ili 102 cm (muškarci) trebaju hitno poraditi na tome da ga se riješe. 

Indeks zdrave težine predstavlja omjer struka i bokova - širina struka dijeli se sa širinom bokova, pa taj rezultat ne bi smio biti preko 0.85 za žene i 1 za muškarce. U tom slučaju imate prihvatljivu količinu lošeg masnog tkiva.

Brojanje kalorija je također problematično, jer te brojke ne govore ništa o metabolizmu, naporima koje prolazite kroz dan ili godinama, spolu, i sličnom. 

I ovde vrijedi jednostavno pravilo - pola sata kretanja, barem pet porcija voća i povrća dnevno, dvije litre vode i ne više od pet grama soli.