Hrvatski muzeji i stalni postav
Prema anketi Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC) više od trećine hrvatskih muzeja nema svoj stalni postav, postavi su im pretežno dugovječni i u njima se rjeđe događaju promjene koje bi uvažile iskustvo korisnika.
Stalni postavi uvriježeno se smatraju krunom stručnoga muzejskog rada kojom se različitoj publici tijekom dužeg razdoblja predstavlja sabrano znanje o baštini koju muzej čuva.
U povodu Međunarodnog dana muzeja Muzejski dokumentacijski centar objavljuje prve rezultate istraživanja o stalnim postavima u hrvatskim muzejima, koji pokazuju da više od trećine muzeja koji su sudjelovali u anketi nema stalni postav, da su postavi pretežno dugovječni te da se u njima rjeđe događaju promjene koje bi uvažile iskustvo korisnika.
Od 165 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na poslani upitnik pristigli su odgovori za 119 muzeja te je odaziv 72 %. Muzeji su ispunjavali više upitnika ako imaju podružnice ili prostore za stalne postave na više lokacija. Od ukupno 144 prijavljene lokacije stalni se postavi u ovom trenutku nalaze na njih 96 (67 %), što ujedno znači da na trećini lokacija nema stalnog postava.
Razlozi za to su nedostatak prostornih uvjeta za stalni postav (kod 16 muzeja), obnova zgrade muzeja (15), što podrazumijeva i zatvorenost muzeja za posjetitelje, rad na novome stalnom postavu (9), a osim njih muzeji su navodili i nedostatak financijskih sredstava, neriješene imovinskopravne odnose te manjak stručnog kadra.
Istraživanjem su obuhvaćeni i podatci o deset stalnih postava koji su uklonjeni zbog posljedica potresa iz 2020. godine, kako bi se dobila potpunija slika stanja s uključenim donedavnim stalnim postavima koji bi bez potresa i dalje bili izloženi.
Novi komentar