Hrvatski branitelji - temelj hrvatske neovisnosti ili borci za privilegije?

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti organiziralo je danas okrugli stol "Hrvatski branitelji - temelj hrvatske neovisnosti ili borci za privilegije" na kojem je rečeno da oko 76 posto od oko 500 tisuća hrvatskih branitelja ne uživa velika prava i nisu teret proračunu.

Ministar branitelja Tomislav Ivić rekao je da su rasprave o inicijativi za objavu Registra hrvatskih branitelja te objava djelomičnog Registra na internetu otvorile mnoga pitanja o hrvatskim braniteljima. Zauzeo se za argumentiranu raspravu o problemima branitelja, ističući da braniteljska problematika često služi za skupljanje "jeftinih političkih poena".

O braniteljima i njihovim problemima često govore ljudi koji rata nisu ni vidjeli, nego su ga pratili iz, na primjer, europskih gradova, istaknuo je, dodajući kako se zaboravlja činjenica da Republike Hrvatske ne bi bilo da nije bilo hrvatskih branitelja.

Predstavljajući braniteljska prava, Nevenka Benić iz Ministarstva branitelja je rekla da je oko tri četvrtine branitelja radno aktivno i da pridonose hrvatskome društvu. Prava koja imaju su, primjerice, prioritet pri zapošljavanju u državnome ili javnom sektoru ako zadovoljavaju uvjete, pravo na zajamčenu najnižu mirovinu, pravo na udjele u Fondu hrvatskih branitelja, pravo na pokop s vojnim počastima te neka druga prava. Istaknula je da oko 80 posto korisnika mirovina čine hrvatski ratni vojni invalidi čiji je prosjek mirovina oko 5.300 kuna.

Državni tajnik u ministarstvu Zoran Komar je rekao da do 2000. godine nije bilo registra branitelja niti je sustav bio informacijski umrežen, nego na raznim papirima. Registar je profunkcionirao tek 2005., a u njemu je bilo oko 489 tisuća ljudi. Naglasio je da je do zadnjeg zaključivanja braniteljskog registra broj branitelja porastao za nekih 10 do 15 tisuća. Kad je riječ o pravima na povlašteni uvoz automobila, na što su branitelji imali pravo, rekao je da je oko deset tisuća službenika i namještenika MUP-a i MORH-a iskoristilo to pravo.

Među mnogim govornicima na okruglome stolu bio je i savjetnik predsjednika Republike Predrag Matić Fred, koji je rekao da inicijativa za objavu Registra nije bila objaviti ga svima, nego ovlaštenim institucijama. Sve ostalo su spekulacije, istaknuo je i upitao se tko to štiti lažne branitelje. Istaknuo je kako je siguran da svatko zna bar nekoliko "lažnjaka među braniteljima" zbog kojih ispaštaju pravi branitelji.

Predsjednik HHO- a Ivan Zvonimir Čičak je rekao kako je mnogo razloga zbog kojih se registar ne bi smio objaviti te je napomenuo kako svakodnevno prima pisma ljudi koji kažu da bi se objava registra mogla loše odraziti na njihov život.

Politički analitičar Davor Gjenero je rekao kako se o ovoj temi prečesto razgovara s emocijama te se izbjegava racionalni razgovor s obje noge na zemlji.

Predstavnica Udruge udovica iz domovinskog rata Nedjeljka Balog je rekla kako je ovakav okrugli stol dobra i pozitivna stvar, ali da su ponovno političari vodili glavnu riječ dok je većina predstavnika braniteljskih udruga sjedila u petom redu.

Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Franjo Lacko u svojem je izlaganju istaknuo kako objava trenutno nije moguća jer su osobni podaci zaštićeni s nekoliko Zakona i odredbi koje to zabranjuju. (hina/metro-portal/Infopunkt)