« Hrvatska
objavljeno prije 8 godina
GDJE ŽIVE?

Hrvatski biskupi uz Papu u slučaju Dajla

HBK pokušava proturiti ideju eksteritorijalnsti crkvenih zdanja jer smatraju problem Dajle unutarcrkvenim pitanjem

Samostan u župi Dajla
Više o

Dajla

,

Hrvatska biskupska konferencija

,

benediktinci

,

Praglia

,

mons. Ivan Milovan

,

papa Benedikt XVI.

Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK) smatra da prilično zamršeno pitanje spora između Porečko pulske biskupije i benediktinske opatije Praglia oko crkvenog zemljišta na području župe Dajla treba promatrati prije svega kao unutarcrkveno pitanje te se izjasnilo da biskupi ostaju čvrsti u poštivanju odluka Svetog Oca.

"Mi biskupi i dalje ćemo - poštujući različitost stavova i mišljenja u raspravama - gajiti i razvijati crkveno zajedništvo. Ostajemo čvrsti u jedinstvu biskupske službe, osobito u poštivanju odluka i u ljubavi prema Svetomu Ocu, Svetoj Stolici te prema raznim crkvenim institucijama, zalažući se za pravednost i otklanjajući sve ono što bi moglo narušiti mir među vjernicima, narodima i državama", stoji u izjavi HBK-a, koja je nakon jučerašnje sjednice Stalnog vijeća danas priopćena javnosti.

Vijeće navodi da nije potrebno iznositi sve moguće razloge koji su vodili biskupa porečkoga i pulskoga mons. Ivana Milovana da ne potpiše zaključni dokument kojim se završavaju višegodišnji pregovori. No, zajključuje kako je nužno reći da je Sveti Otac imenovao svoga povjerenika kao potpisnika toga dokumenta da bi se mogle provesti unutarcrkvene odluke kojima se nipošto nije kanilo štetiti Porečkoj i pulskoj biskupiji. Upravo suprotno, bez takvih dogovora ostali bi nejasni odnosi među institucijama unutar iste Crkve, što ne bi pridonosilo rastu u evanđeoskome duhu.

Vijeće smatra da je spor nastao iz postupanja fašističkoga, a zatim komunističkoga režima koji su proganjali njima nepodobne ljude dokidajući temeljna ljudska prava, oduzimajući imovinu pojedincima i institucijama, među kojima su se našli i benediktinci u Dajli.

Navelo je pritom, kako ne ulazeći u odluke hrvatskih pravosudnih tijela i razloge tih odluka, ostaje činjenica da je 1999. benediktinska imovina pripala župi Dajla u Porečkoj i pulskoj biskupiji.

Ubrzo nakon toga, navodi Vijeće, Biskupija i benediktinci opatije Praglia, kao dvije crkvene pravne osobe, znajući dobro što se sve događalo s oduzimanjem i vraćanjem imovine, nastoje na temelju kanonskih propisa pronaći najbolji način da ono što je vraćeno bude pravedno podijeljeno. Ne želeći ni na koji način dovoditi u pitanje Osimske i Rimske sporazume, crkveni su subjekti međusobno isključivo željeli doći do pravednosti, pri čemu je razumljivo nastojanje i jedne i druge strane da zagovara vlastite interese.

Nakon što su u rješavanju spora svoj doprinos dale Kongregacija za biskupe te Kongregacija za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia došlo je do dogovora da se imovina podijeli na pola. Taj su dogovor zainteresirane strane potpisale u Rimu 17. svibnja 2006. Budući da zainteresirane strane nisu mogle realizirati dogovorenu podjelu, Sveti je Otac 2008. imenovao kardinalsku komisiju koja je imala za cilj provesti već raniji dogovor između Porečke i pulske biskupije te benediktinske opatije Praglia. Kardinalska komisija je u studenom 2010. rezultate svog rada predala Svetom Ocu, na temelju kojih je on donio svoju odluku, navelo je Vijeće.

Vijeće je navelo u priopćenju da se prije svega obraća vjernicima a zatim i cijeloj hrvatskoj javnosti kako bi se pridonijelo istinitom uvidu u stvarno stanje i otklonio neprimjeren, obmanjujući i za cijelo društvo štetan pristup.

 

 

04.08.2011. 13:29:42
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh