« Biznis
objavljeno prije 1 mjesec i 6 dana
ŠMINKA...

Hrvatska s viškom u proračunu 2019.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Francuska, dok ju je Rumunjska premašila s manjkom od 4,4 posto

Ovo je samo za šminku...
Ovo je samo za šminku... (Arhiva)
Više o

EU

,

BDP

,

proračun

U prosjeku je 27-članica EU-a u 2019. bilježilo proračunski manjak od 0,5 posto BDP-a, izračunao je europski statistički ured, snizivši travanjsku procjenu za 0,1 postotni bod. U 2018. manjak je iznosio 0,4 posto.

Eurozona je prošle godine bilježila manjak od 0,6 posto BDP-a, te od 0,5 posto u 2018., čime je statistički ured potvrdio procjene iz travnja. Proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su u EU prošle godine 46,1 posto a rashodi 46,7 posto. U eurozoni prihodi su iznosili 46,4 posto a rashodi 47,1 posto, utvrdio je Eurostat.

Najveći višak u Danskoj

Ukupno je 17 zemalja EU-a prošle godine bilježilo višak u proračunu, bilježi Eurostat u novom izvješću. Daleko najveći višak iskazan udjelom u BDP-u ostvarila je Danska, od 3,8 posto. Slijede Luksemburg s 2,4 posto, Bugarska s 1,9 posto i Nizozemska s 1,7 posto. U Njemačkoj, Grčkoj i na Cipru višak je iznosio 1,5 posto. Skupinu zemlja s viškom iskazanim udjelom u BDP-u nižim od jedan posto predvodi Austrija s 0,7 posto. Slijede Irska, Malta, Slovenija i Švedska s po 0,5 posto.

Hrvatska je u 2019. bilježila višak opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,4 posto, čime je potvrđena procjena iz travnja. Blago je podignut iznos viška, za 112 milijuna kuna, na 962 milijuna kuna. U 2018. višak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 0,2 posto. Višak su prošle godine bilježile i Češka i Litva, od 0,3 posto, te Portugal i Estonija, od 0,1 posto.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Francuska, dok ju je Rumunjska premašila s manjkom od 4,4 posto, stoji u Eurostatovom izvješću.

Na razini 27-članog EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u u 2019. pao na 77,6 posto, sa 79,6 posto u godini ranije, izračunao je Eurostat. Time je neznatno snizio travanjske procjene. U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle je godine iznosio 84 posto, čime je potvrđena procjena iz travanjskog izvješća. Podatak za 2018. blago je podignut i pokazuje dug iskazan udjelom u BDP-u od 85,8 posto.

Najveći javni dug u Grčkoj

Ukupno je 11 zemalja EU-a u 2019. prekoračilo gornju dopuštenu granicu duga iskazanog udjelom u BDP-u od 60 posto, bilježi Eurostat. Najveći udio javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u imale su Grčka, od 180,5 posto, Italija, od 134,7 posto, i Portugal, od 117,2 posto.

Dug nešto manji od vrijednosti BDP-a bilježile su Belgija i Francuska, od 98,1 posto, potom Španjolska, od 95,5 posto, i Cipar, od 94 posto. Hrvatska je u 2019. godini bilježila javni dug iskazan udjelom u BDP-u u visini 72,8 posto, odnosno 292,9 milijardi kuna. U travnju udio duga procijenjen je na 73,2 posto a iznos duga na 293,02 milijarde kuna.

U 2018. hrvatski je javni dug iznosio 74,3 posto, pokazuje novo izvješće. U travnju procijenjen je na 74,7 posto. Najnižii je javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto.

23.10.2020. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh