« Hrvatska
objavljeno prije 2 mjeseca i 20 dana
NEPOGODE

Hrvatska raketna kriza

Alternativni sustav protugradne obrane u RH ne funkcionira, ali čini sa da takav ishod jako odgovara osiguravateljskim kućama. Poljoprivrednici traže povratak na stare metode

Mda...
Mda... (Arhiva)
Više o

tuča

,

protugradne rakete

S nizom proljetnih nevremena i štetama od tuče ove godine u Hrvatskoj, osjetno je narasla i napetost u vezi s postojećom javnom protugradnom obranom. Točnije, posrijedi je sustav koji u biti ne postoji: s razlogom, smatraju poljoprivrednici. Oni mahom poručuju, naime, da bi se u opticaj moralo vratiti klasične protugradne rakete koje su u RH zabranjene prije tri godine. Rakete nisu jeftine ni idealne u ekološkom pogledu, ali nisu to ni druge, danas favorizirane metode. No istina je da je s raketama bilo manje katastrofalnih i preskupih slučajeva tuče, a razlika se ne može jednoznačno pripisati klimatskom poremećaju.

Sadašnji sustav obrane temelji se na kombinaciji avionskog „zasijavanja" oblaka kemijskim reagensom, tzv. prizemnih generatora, intenzivne suradnje s meteorološkim službama, poželjnog zastiranja usjeva zaštitnim mrežama, itd. Prema sudu gotovo unisono (ne)raspoloženih poljoprivrednika, sustav uopće ne funkcionira: avionskih je zasijavanja premalo, kao i mreža, dok generatori ne funkcioniraju najbolje.Država je stoga ove godine isplatila već preko stotinu milijuna kuna izravne naknade za stradale. Ipak, to ne može biti dugoročno isplativo rješenje, pa su proizvođači nastavili s iskazivanjem nezadovoljstva.

Država ne nudi argumente

Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji poziv na peticiju za povratak raketama u dva tjedna privukao 12 i pol tisuća potpisnika. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nije time bila naročito impresionirana, ostajući pri ranijem stajalištu da o tome zadnju riječ ima struka - Državni hidrometeorološki zavod. No ta ustanova je ustvari tek izvršitelj, a politiku ipak vode stranke, pa je očito riječ o prebacivanju nadležnosti i same odgovornosti za rizik. „Kad bi se problem sveo na bitno, jasno bi bilo da su rakete djelotvorne, a sadašnji sustav nije, i gotova priča", rekao nam je Mato Brlošić, ratar i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

„Zbog toga smo u HPK-u mišljenja da treba vratiti rakete u upotrebu. Hrvatska ima mogućnosti i tehničkog znanja za njihovu proizvodnju, ima razgranatu mrežu kadra koji bi bio plaćen za njihovu primjenu. Naravno, tuče će i tada biti povremeno, ali znatno manjeg intenziteta i promjera ledenih komada, a samim tim će i ukupna šteta biti manja", uvjeren je Brlošić. S te strane gledano, dakle proizvođačke, logičnost posezanja za raketama čini više nego opravdanom. Tim više čudi neobična upornost regulatora tj. države koja nipošto ne želi povratak toj metodi, te za taj stav ne nudi jasne argumente.

Stotine milijuna za profitere

Na naše pitanje o čemu zapravo tako rječito šute političari, Mato Brlošić nudi pretpostavku koja već podosta dinamično kola među poljoprivrednicima. „Mislim da je posrijedi utjecaj osiguravateljskih kuća", kaže on, „jer Europska unija novčano pomaže osiguranje poljoprivrede protiv elementarnih nepogoda. Štoviše, rakete su ovdje ukinute u približno isto vrijeme kad je EU započela s tim subvencijama. Osiguravateljski lobi je među najjačima, a hrvatska politika slaba u odnosu na interes profita. To je slično situaciji s poticajima za stanogradnju, gdje je javni novac potrošen samo radi zarade građevinaca."

Izmijenjene relacije nakon početka navedenog subvencioniranja izgledaju prilično jednostavno. Tržište osiguranja je naglo poraslo, ali se ukupna površina obrađenog tla nije povećala. Zato je porasla cijena police osiguranja, mada protiv toga nitko nije dignuo glas, što se dade objasniti činjenicom da EU plaća čak 70 posto vrijednosti police, dok proizvođač pokriva 30 posto. Ove godine će u RH za tu svrhu biti isplaćeno ok 210 milijuna kuna, a iduće se očekuje 150 milijuna. Očekivano bi bilo da osiguravatelji na mogućnost povratka raketama gledaju otprilike jednako kao kad bi se one uperile izravno na njih.

Kriminal na visokoj razini

S takvim se obrazloženjima apsolutno slaže Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane RH. On dodatno svaljuje odgovornost za nastalu situaciju na vladajući HDZ, iako upozorava da iza svega stoji krupni kapital financijskih institucija. „Usporedili smo neke prakse unutar EU-a i došli do zaključka da naši političari ne rade za Hrvatsku. Ne treba čovjek biti jako pametan pa da odgovor za to stanje potraži u interesu trgovačkih lobija i korupciji. Već i u Rumunjskoj je stanje bolje, ali ovi naši iz HDZ-a očito rade za nekog. Sve ukazuje na koristoljubivost osiguravatelja", tvrdi Salatko.

„Dovedeni smo u tragikomičnu poziciju" dodao je on, „da smo sretni kad dijeli pomoć nakon katastrofalne tuče, a ustvari nam dijele naš vlastiti novac. Onaj kojim svi punimo proračun. Ne vjerujem da će se ispoštovati ni ova peticija u Krapinsko-zagorskoj županiji. No to sve je ionako predmet za državno odvjetništvo. Radi se o nimalo bezazlenom kriminalu na visokoj razini". I razumljiva je tako izrazita oštrina svih u dotičnoj branši, ali treba reći da će dokaze o kriminalu u ovom slučaju biti jako teško pronaći. Hrvatsko pravosuđe mlako reagira i kad se nađu, pa bi ovdje na putu do rješenja svakako valjalo još malo angažirati druga sredstva - politička i strukovna.

Piše: Igor Lasić/DW
19.07.2022. 08:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    19.07.2022. 08:44
    Problemi
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh