Hrvatska planira implementirati Schengen do 2015. godine

Hrvatska planira ući u schengenski prostor unutar kojeg nema graničnih kontrola dvije godine nakon ulaska u članstvo, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, javlja Hina.

"Naš je plan ući u schengenski prostor dvije godine nakon što postanemo članica. Vjerujem da smo na dobrom putu ako do kraja godine ispunimo akcijski plan o ispunjavanju schengenskih standarda", izjavio je novinarima Ostojić, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove.

Ministar Ostojić je dodao da bi do kraja ove godine na hrvatskim granicama, koje će uskoro postati vanjske granice EU-a, trebalo biti novih 450 graničnih policajaca, trebaju se dovršiti granični prijelazi i opremiti granična policija.

Hrvatska će od 1. srpnja 2013. godine kada uđe u EU imati pravo na 120 milijuna eura za nabavu helikoptera za nadzor vanjskih granica EU-a. Ministar Ostojić je rekao da će se pokušati ta sredstva dobiti i prije s obzirom na činjenicu da je potrebno određeno vrijeme da bi ti helikopteri postali operativni i u punoj uporabi.

Hrvatska će na schengenskoj granici morati imati dva policajca na jedan kilometar, dok danas ima jednog policajca na dva kilometra. Ukupno će za funkcioniranje schengenske granice biti potrebno oko pet tisuća ljudi.

Ministar Ostojić je na rubu sastanka potpisao s njemačkim ministrom unutarnjih poslova Hans-Peterom Friedrichom ugovor o readmisiji.

Glavne teme ministarskog sastanka, na kojem ministar Ostojić sudjeluje kao promatrač, odnose se na pitanje nezakonitih migranata, migrantskih pritisaka na grčkoj-turskoj granici, na upravljanje schengenskim prostorom i na sustav azila.

Migracije su vruće pitanje u Europskoj uniji, koja se nakon arapskog proljeća i sukoba u Siriji suočava s velikim priljevom nezakonitih migranata, a posebno problematična točka je grčko-turska granica.

Sedam zemalja koje su posebno na udaru, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Velika Britanija predstavile su na sastanku dokument u kojem traže jači nadzor na granici s Turskom, koja se slabo nadzire, što dovodi u pitanje smisao schengenskog prostora, kao jednog od najvećih postignuća u europskim integracijama. Oko 200 ljudi svakodnevno nelegalno prelazi granicu između Turske i Grčke iz koje im je onda otvoren put u sve zemlje schengenskog prostora.

Na dnevnom redu je i pitanje tko ima zadnju riječ u odlukama koje se odnose na funkcioniranje schengenskog prostora. Većina zemalja članica ne želi prepustiti Europskoj komisiji odluke o tome kada mogu privremeno uvesti granične kontrole na unutarnjim granicama. Komisija je predložila da se za privremeno uvođenje nadzora nad unutarnjim granicama, koji bi trajao više od pet dana, predvidi odlučivanje kvalificiranom većinom u Vijeću te njezin pristanak.

Sada je odlučivanje o schengenskom prostoru potpuno u rukama zemalja članica, koje mogu u slučaju prijetnji za javni red i mir jednostrano uvesti nadzor na svojim granicama na 30 dana, koje po potrebi mogu i produljiti. Ta mogućnost već je korištena u nekoliko navrata za vrijeme velikih sportskih događaja ili političkih skupova.