Hrvatska na visokom 33. mjestu po Indeksu društvenog napretka

Američka neprofitna organizacija Social Progress Imperative je u suradnji s međunarodnom tvrtkom Deloitte objavila Indeks društvenog napretka u 2016. godini u kojem je Hrvatska na visokom 33. mjestu od 133 zemlje. 

Social Progress Index (SPI) pokazao je kako je među 133 ocijenjenih država Hrvatska dosegnula ukupni rezultat 77,68 što ju je svrstalo u grupu Mađarske i Baltičkih zemalja te iza Slovenije, priopćeno je u četvrtak iz Deloittea. Visoki indeks od 91,54 zavrijedila je u skupini indikatora koji se odnose na osnovne ljudske potrebe te je time svrstana na26. mjesto.

U skupini "Temelji dobrobiti", vrijednost indeksa Hrvatske iznosi 79,51, što je stavlja 34. mjesto, dok je na 37. mjestu s indeksom 62 u skupini pokazatelja "Mogućnosti".
Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja, izjavio je: 
"Iako naša osobna percepcija možda pozicionira Hrvatsku na nižoj razini, Hrvatska je u stvari visoko na gornjoj polovici globalnog društvenog razvoja. S 33. mjestom na listi 133 država, možemo reći da su naš životni standard, temeljne vrijednosti i prilike u stvari vrlo dobre.

Dodatna prednost članstva Europske unije koja pruža dodatnu širinu mogućnosti u svim pogledima te nas povezuje s najnaprednijim zemljama svijeta u jedinstveni prostor, stavlja Hrvatsku realno na vrlo visoko mjesto prema indeksu društvenog razvoja. Zanimljiv je također i podatak kojeg rijetko prepoznajemo, da skoro polovica svjetske mladeži živi u državama s niskim stupnjem društvenog napretka, gdje je otežan pristup osnovnom zdravstvenom osiguranju, čistoj vodi, sigurnosti, osobnim slobodama i toleranciji."

SPI je namijenjen traženju odgovora na tri ključna pitanja: Omogućava li država svojim državljanima zadovoljavanje najosnovnijih potreba, jesu li postavljeni temelji koji osobama omogućavaju poboljšanje njihovog života te imaju li ljudi mogućnost i priliku da si sami poboljšaju položaj u društvu.

Iznimno visok stupanj društvenog napretka postigle su Finska s 90,09 te su Kanada, Švicarska, Švedska, Australija, Danska, Nizozemska, Velika Britanija, Island, Novi Zeland, Norveška i Irska iznad 87.

Najlošijima su se pokazale afričke države u regijama Sahare i u srednjoj Africi, države Bliskog istoka, Afganistan, Pakistan, Indija i određene države jugoistočne Azije. Najniže uvrštena je Srednjoafrička Republika (30,03), slijede ju Čad (36,38) i Afganistan (35,89).