Hrvatska i negativne posljedice turizma

Hrvatska je tražena kao turistička destinacija. Turistička branša će vjerojatno ove godine premašiti rekordnu godinu prije korone, 2019. To je priopćilo hrvatsko Ministarstvo turizma na upit DW-a. Glavni razlog porasta broja turista je pristupanje Hrvatske početkom godine Šengenskom prostoru, za većinu turista su dakle otpale granične kontrole. Osim toga dosadašnju hrvatsku valutu kunu zamijenio je euro. I to je turistima olakšalo boravak u Hrvatskoj.

„U usporedbi s proteklim godinama i vremenom prije pandemije u prvoj polovici godine 2023. zabilježen je rast turističkog prometa", kaže jedan glasnogovornik Ministarstva. To je, među ostalim, zbog sve češćih putovanja u gradove i turista koji dolaze za vikend, koji sad lakše doputuju iz drugih zemalja Šengenskog prostora. Već proteklih godina je na turizam otpadalo do 20 posto hrvatskoga BDP-a i to je bila presudna gospodarska grana, osobito u regijama uz more.

Euro olakšao putovanje

Ulazak u zonu eura povećao je transparentnost tržišta tako što je turistima lakše usporediti cijenu i kvalitetu usluge, kaže glasnogovornik Ministarstva. Osim toga otpale su i nesigurnosti u vezi s oscilacijama tečaja kune prema stranim valutama. To turistima olakšava planiranje putovanja i budžeta za to putovanje. „Ulazak u Šengensko područje i zonu eura donosi hrvatskom turizmu znatne prednosti", kažu u Ministarstvu. „Osobito ako se ima na umu da oko 80 posto noćenja u hrvatskom turizmu otpada na turiste iz Šengenskog prostora i gotovo 60 posto na turiste iz zone eura."

Ali u Zagrebu priznaju da nova situacija donosi i nove probleme. Tako su se u posljednje vrijeme sve češće čule pritužbe na jako povećane cijene. „Svjesni smo toga", kaže jedan glasnogovornik Ministarstva. Ali za to je manje kriv prelazak na drugu valutu nego inflacija u cijelom svijetu, kaže on. Analize su pokazale da su cijene porasle i na drugim destinacijama na Sredozemlju, koje puno duže pripadaju zoni primjene eura. „Nažalost, bilo je i slučajeva u kojima je uvođenje eura iskorišteno kao izlika za povećanje cijene." Takve „neprihvatljive zahvate" prate mjerodavne institucije, kaže glasnogovornik Ministarstva. Ali, u Hrvatskoj je i dalje najniža cijena benzina u Europskoj uniji, dodaje on.

Kritike aktivista za zaštitu okoliša

Jasno je, međutim, da rast popularnosti zemlje s 1.880 kilometara obale, više od 600 otoka i turističkim magnetima kao što je Dubrovnik, ima i drugu stranu medalje. Negativne posljedice masovnog turizma nisu izostale. Primjerice u Istri, koja privlači najviše turista. Kritike dolaze iz organizacija za zaštitu okoliša kao što je Zelena Istra.

Problemi sežu od nedovoljne infrastrukture, recimo kod zbrinjavanja otpada, preko ilegalne gradnje ili izgradnje cijelih apartmanskih naselja koja preko ljeta primaju turiste, a onda mjesecima stoje prazna, pa sve do privatizacije plaža: lokalno stanovništvo u takvim slučajevima gubi slobodan pristup moru, kaže Dunja Mickov iz Zelene Istre. Ni umjetno „uljepšavanje" plaža nije prihvatljivo, kaže ona. Često se događa da se stjenovitu obalu zasipa pijeskom kako bi se olakšalo korištenje za turizam.

Gubitak biološke raznolikosti, zagađenje zraka, mora i podzemnih zaliha vode samo su neke od posljedica masovnog turizma za okoliš. „Ali, tko to nadzire? Tko se brine o tomu? Sve se događa previše brzo. Reakcija nadzornih ustanova izostaje i nema kazni za one koji se ne pridržavaju zakona", kaže Dunja Mickov.

Certifikat za održive smještaje

I u organizaciji za zaštitu okoliša Sunde razmišljaju o tomu kako se turistička industrija može u budućnosti razvijati održivo. „Hrvatska je posljednjih godina doživjela jak rast turizma", kaže jedan glasnogovornik ove organizacije. To je izazov, uskladiti masovni dolazak s očuvanjem prirodnih resursa i kulturne baštine. Ova organizacija je nedavno pokrenula projekt certifikacije Dalmatia Green, kojim se odlikuje posebno održive smještaje u toj regiji. Vlada u Zagrebu podupire taj projekt.

Izgleda da su i u hrvatskom glavnom gradu prepoznali da neće ići bez jačih intervencija. Vlada planira opsežan zakon o turizmu koji bi trebao upravljati razvojem na temelju objektivnih podataka. Uz druge mjere predviđen je i turistički porez. Prihodi od njega trebali bi biti uloženi u zaštitu okoliša. Ali, porez će biti uveden samo na onim područjima koja pate zbog negativnih posljedica masovnog turizma. S uvođenjem se ne računa prije 2025. „Masovni turizam definitivno nije ono što mi želimo", kažu u Zagrebu. Ali, ipak se vesele trenutnom rastu broja turista.