Varilux banner
« Hrvatska
objavljeno prije 5 godina i 9 mjeseci
ISTRAŽIVANJE

Hrvati najmanje vjeruju političarima

Možda zvuči sumanuto, ali zašto onda uporno biraju iste likove na izborima?

Milanoviću se vjeruje više nego prethodnicima
Milanoviću se vjeruje više nego prethodnicima (Arhiva)
Više o

Vlada RH

,

povjerenje

Građani Hrvatske najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju: Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše, rezultat je GfK-ovog istraživanja.

U odnosu na prethodne godine, promjene u povjerenju najuočljivije su kod institucije Haški sud koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11% hrvatskih građana, sad mu vjeruje svaki treći građanin RH-a (32%).

Za razliku od Haškog suda kojem je porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada. Prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44% hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje njih 25%.

Mladi vjeruju, stariji ne vjeruju predsjedniku

Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34%). S porastom dobi građana Hrvatske, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika - 20-24 godina - 19% vjeruje predsjedniku, dok je takvih među najstarijima (preko 60 godina) čak 49%. Samo 23% Istrijana vjeruje predsjedniku Josipoviću, dok mu je povjerenje iskazalo čak 54% Ličana.

Političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Zanimljivo je da se razina povjerenja ne mijenja godinama iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali, samo oko 6-7% hrvatskih građana vjeruje političkim strankama.

Veća vjera u Milanovića nego prethodnike

Novoj vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini - premijeru vjeruje 17% građana, a Vladi samo njih 14% (prosječne ocjene Vlada - 2,7, premijer - 2,9, na skali od 1 do 7).

Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani (10% vjeruje), a što su građani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu.

Povjerenje Milanoviću najviše ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske (3,2) i Like, Korduna i Banovine (3,3), dok mu najmanje vjeruju osobe iz Slavonije (2,6). Najstariji dio hrvatske populacije ima najviše povjerenja u premijera - 28% osoba starijih od 60 godina mu vjeruje.

Bolji sud za sud

Već godinama se ne mijenja broj onih koji ukazuju povjerenje državnoj upravi odnosno administraciji, 12% hrvatskih građana vjeruje ovoj instituciji (prosječna ocjena 2,8). 

Skoro podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije (prosječne ocjene 3,2 i 3,3). Nije se značajno mijenjalo povjerenje u navedene institucije u protekle dvije godine. Od navedenih institucija može se izdvojiti sudstvo kod kojeg se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine (prosječna ocjena 2,8 u 2010.-oj godini, porast na 3,3 u 2012-oj godini).

Nema vjere u EU

Hrvatska je na domaku ulaska u Europsku uniju kojoj povjerenje daje samo 22% hrvatskih građana, više od polovice (54%) nema povjerenja u ovu organizaciju.

Medijima vjeruje 21% hrvatskih građana (prosječna ocjena 3,3), u potpunosti jednak broj kao i prije godinu dana. Nešto više od polovice građana (53%) nema povjerenje u medije.

Najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like (3,9) i Istre (3,7), a najmanje oni iz glavnog grada Hrvatske (3,1).

Sve manje se vjeruje u banke

U odnosu na protekle dvije godine, uočava se lagani trend pada povjerenja u banke. Iako je prosječna ocjena povjerenja jednaka (3,7), raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke - ove godine 42% ne vjeruje bankama, dok 26% građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34% građana, a samo 1% više nije imalo povjerenja u banke.

Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46%) vjeruje bankama s kojima posluje, dok svaki peti građanin Hrvatske im ne vjeruje. Stupanj povjerenja je jednak prošlogodišnjem.

Više vjere u policiju i vojsku

Sve je veći broj građana koji vjeruju policiji (2010.- prosječno povjerenje 3,5; 2012.- 3,8). Policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin (33%), dok u ovu instituciju nema povjerenja 41%. Građani Like, Korduna i Banovine najviše vjeruju instituciji policije - njih 48% (4,6), dok Istrani imaju najmanje povjerenja u ovu instituciju - vjeruje joj 23% (3,4). S porastom stupnja obrazovanja među hrvatskim građanima opada stupanj povjerenja u policiju (osobe s nezavršenom osnovnom školom - 4,2, osobe sa završenom višom školom i fakultetom - 3,6).

U odnosu na sve ispitivane institucije (ukupno 21), povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu (prosječna ocjena 4,2). Od svih zaposlenih, povjerenje svom nadređenom na poslu iskazalo je nešto manje od polovine zaposlenih ispitanika (45%), dok skoro svaki treći zaposlenik ne vjeruje svome nadređenom.

Crkva, škola, vojska

Crkva, školstvo i vojska imaju podjednako prosječno povjerenje - 4,5. Povjerenje u crkvu i školstvo stabilno je posljednje dvije godine, dok je povjerenje u Hrvatsku vojsku naraslo u odnosu na godinu dana ranije (2012.-4,5, 2011-4,2). Vojsci vjeruje 40% hrvatskih građana, dok ovoj instituciji povjerenje nije iskazalo 27%. U odnosu na lani, smanjio se broj onih koji ne vjeruju vojsci (2011. -32%, 2012. - 27%). Kao i u policiju, i u vojsku najveće povjerenje imaju osobe iz Like, Korduna i Banovine (prosječna ocjena - 5,1), a najmanje oni iz Istre (prosječna ocjena - 3,5).

Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52%), dok nepovjerenje izražava njih 30%. Najviše povjerenja u Crkvu imaju Slavonci (vjeruje joj 64% Slavonaca), a najmanje osobe iz Istre (31% vjeruje Crkvi).

Hrvatskom školstvu vjeruje polovica hrvatskih građana (51%), dok 22% ne vjeruje ovoj instituciji. Situacija je ista kao i prošle godine.

Dr. doktor

Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, vjeruje im 54%, dok 22% nema povjerenja u navedenu grupu stručnjaka.

Na samom vrhu liste institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost je stabilno posljednje dvije godine, 65% hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok njih 14% nema povjerenja.

Prijateljima vjeruje 80% hrvatskih građana, dok 10% ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima (5,7), dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske (5,3).

Piše: Izvor: Gfk
14.02.2013. 13:39:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh