« Ekosfera
objavljeno prije 1 mjesec
OPASNO...

Hrana je sve skuplja i lošija - krive su klimatske promjene

Znanstvenici ipak kažu da bi promjena načina prehrane, proizvodnje hrane i upravljanja šumama mogla poštedjeti planetu daleko toplije budućnosti

Sve je teže uzgojiti hranu
Sve je teže uzgojiti hranu (Arhiva)
Više o

hrana

,

klimatske promjene

Međusobni utjecaj klimatskih promjena i zemljinog tla dovodi do začaranog kruga, a posljedica svega je da je hrana sve skuplja, ima je sve manje i opada njena nutritivna vrijednost, pokazao je najnoviji izvještaj UN-a koji je predstavljen u Ženevi.

"Taj začarani krug se ubrzava. Prijetnja klimatskih promjena koje utječu na hranu na stolovima ljudi sve je veća", izjavila je stručnjakinja za klimu NASA i koautorica izvještaja Cynthia Rosenzweig.

Znanstvenici ipak kažu da bi promjena načina prehrane, proizvodnje hrane i upravljanja šumama mogla poštedjeti planetu daleko toplije budućnosti.

Kopnena površina, koja čini svega 30 posto planete zemlje, zagrijava se gotovo dvostruko brže od cijele planete.

U raspravama o klimatskim promjenama, kopno je ipak mnogo rjeđe bilo tema budući da plinovi stakleničkim efektom zarobljavaju toplinu i stvaraju probleme u atmosferi.

Izvještaj, u čijoj je izradi sudjelovalo više od sto znanstvenika i znanstvenica, a koji su u Ženevi na sastanku međuvladinog Panela o klimatskim promjenama (ICCP) odobrili diplomati iz cijelog svijeta, predstavio je moguće mjere za ublažavanje problema, ali i ukazao na još neke ozbiljne opasnosti.

U izvještaju se navodi da su klimatske promene već ubrzale propadanje zemljišta, širenje pustinja, topljenje vječnog leda i učinile šume ranjivijim na sušu, požare, parazite i biljne bolesti.

To se dogodilo iako je dobar dio planete postao zeleniji zbog veće količine ugljikova dioksida.

Uz sve navedeno, klimatske promjene su uz druge čimbenike odgovorne i za smanjenje broja životinjskih i biljnih vrsta na svijetu.

U izvještaju se upozorava da bi budućnost mogla da bude još dramatičnija.

"Projekcije pokazuju da će stabilnost opskrbom hranom slabiti, uporedo s porastom snage i učestalosti ekstremnih meteoroloških pojava koje remete lanac ishrane", piše u izvještaju.

Prema najgorem scenariju, problemi sa prehrambenom sigurnošću će s porastom sadašnje globalne temperature za svega nekoliko stupnjeva prijeći iz zone umjerenog u zonu visokog rizika.

Porast od jednog celzijusovog stupnja već će značiti prelazak iz zone visokog, u zonu vrlo visokog rizika.

Znanstvenici su dugo mislili da je jedna od malobrojnih prednosti više koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi, što će ubrzati rast biljaka i učiniti planetu zelenijom.

Brojne studije su, međutim, pokazale da viši nivoi ugljikova dioksida smanjuju količinu proteina i hranljivih sastojaka u mnogim usjevima, rekla je Cynthia Rosenzweig.

Tako je eksperimentalno ustanovljeno da uz visoku koncentraciju ugljenika u vazduhu pšenica sadrži 6 do 13 posto manje proteina, 4 do 7 posto manje cinka i 5 do 8 posto manje željeza, pojasnila je Rosenzweig.

Ipak, nove metode ratarstva, kao što su direktna sjetva bez obrade zemljišta i ciljana upotreba gnojiva također imaju potencijal u borbi potiv globalnog zatopljenja, pošto bi do 2050. godine mogle dovesti do smanjenja sadašnje razine emisije karbona za 18 posto.


20.10.2019. 12:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh